Upravo publicirana nova studija otkrila je da upotreba antibiotika u mlađoj dobi vodi prema kasnijim češćim metaboličkim poremećajima i razvoju debljine kod djece. Time su potvrđeni rezultati velike studije provedene prije dvije godine na 12.000 djece koja je pokazala isti rezultat.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Tim istraživača pod vodstvom dr. Laure M. Cox u NYU Langone Medical Centeru u New Yorku u časopisu Cell objavili su rezultate svoje studije na miševima koja je pokazala da su debljanju skloniji upravo oni koji su rano počeli piti antibiotike, primjerice penicilin.
Oni miševi koji su došli u doticaj s antibiotikom dok su još bili u maternici još su skloniji taloženju masnih naslaga. Jednaki učinak, kazala je dr. Cox, imalo je i kada su miševe izložili visokokaloričnoj hrani.
A grupi koja je dobivala i penicilin i visokokaloričnu hranu tjelesna masa narasla je čak tri puta. I oni koji primaju manje doze antibiotika, kaže dr. Cox, tijekom života mogu povećati količinu masnih naslaga za 10 do 15 posto. Jedna ranija studija, objavljena u Medical News Todayu, pokazala je da antibiotici uzimani u prvoj godini života povećavaju rizik za razvoj astme i razvoj ekcema za 40 posto.
Dobre bakterije
Dr. Cox sa svojim timom je otkrila da antibiotici posebno uništavaju takozvane dobre bakterije u našem organizmu (Lactobacillus, Allobaculum, Candidatus Arthromitus...) ključne za zaustavljanje umnožavanja patogenih (‘loših’) bakterija.
- Ovo je osobito važno - istaknula je dr. Cox - zato što želimo organizam vratiti u normalno stanje nakon uzimanja antibiotika koji su nekad zaista nužni. Međutim, podaci o njihovoj potrošnji pokazuju da se koriste daleko više od propisanih indikacija za njihovo uzimanje.
Tako konkretno u Hrvatskoj, koja spada u zemlje s velikom potrošnjom antibiotika, dnevno čak 100.000 ljudi uzima antibiotike, pri čemu njih 60-80% uzima antibiotike nepotrebno i neodgovarajuće. Među njima je oko 10.000 novorođenčadi koji su time pod povećanim rizikom da će kasnije u životu razviti astmu, metabolički poremećaj i debljinu.
Nisu za viruse
Prema podacima iznijetim na jednom ranijem liječničkom skupu u Zagrebu, od deset malih bolesnika koji uđu u ambulantu s infekcijom gornjih dišnih putova, njih devet izađe s receptom za antibiotik premda uglavnom bez stvarne potrebe.
Dokazano je, naime, da propisivanje antibiotika (amoksicilina) za nekomplicirane upale donjih dišnih putova nije nimalo učinkovitije kod ublaživanja simptoma od nekorištenja lijekova.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Upale gornjih dišnih puteva najčešće uzrokuju virusi, pa antibiotici ne koriste u njihovu liječenju. Virusne infekcije mogu se liječiti uzimanjem većih doza vitamina C te preparata za jačanje imunološkog odgovora organizma (ekstrakti propolisa, echinaceje i sl.). Izuzetak su upale srednjeg uha koje su često bakterijske naravi te bakterijska infekcija grla (gnojna angina).