ŠTETNI ADITIVI

Nova studija upozorava na ozbiljan rizik od umjetnih zaslađivača: ‘Nisu zdrava alternativa šećeru‘

Umjetni zaslađivači; ilustracija

 Andrew Mcclenaghan./Sciencephoto/Profimedia/Andrew Mcclenaghan./Sciencephoto/Profimedia
‘Ove prehrambene aditive, koje svakodnevno konzumiraju milijuni ljudi, ne bi trebalo smatrati zdravom i sigurnom alternativom šećeru‘

Najnovija studija ustanovila je povezanost između umjetnih zaslađivača i povećanog rizika od srčanih bolesti zbog čega se ‘ne bi trebali smatrati zdravom i sigurnom alternativom šećeru‘, objavljeno je u znanstvenom časopisu BMJ.

Štetni učinci dodanih šećera odavno su poznati, kao i to da izazivaju brojne kronične bolesti, zbog čega su prehrambene tvrtke umjesto šećera upotrebljavale umjetna sladila u brojnim prehrambenim namirnicama koje svakodnevno konzumiraju milijuni ljudi diljem svijeta.

Međutim, njihova je uporaba posljednjih godina pod povećanim nadzorom, iako ima različitih mišljenja o njihovoj ulozi u raznim bolestima.

Razne eksperimentalne studije sugerirale su ulogu umjetnih sladila u razvoju kardiovaskularnih bolesti, ali podaci iz ispitivanja na ljudima bili su ograničeni, a prethodne opservacijske studije bile su usredotočene isključivo na umjetno zaslađene napitke.

No sada nalazi opsežne studije ukazuju na potencijalnu izravnu povezanost između veće konzumacije umjetnih zaslađivača i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti.

‘Naši rezultati pokazuju da se ovi prehrambeni aditivi, koje svakodnevno konzumiraju milijuni ljudi i prisutni su u tisućama vrsta hrane i pića, ne bi trebali smatrati zdravom i sigurnom alternativom šećeru, u skladu s trenutnim stajalištem nekoliko zdravstvenih agencija‘, stoji u izvješću.

U studiji je sudjelovalo 103.000 odraslih Francuza, a umjetni zaslađivači povezani su s povećanim rizikom od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i koronarnih bolesti srca. ‘Rezultati sugeriraju da bi umjetni zaslađivači mogli predstavljati faktor rizika koji se može mijenjati kako bi se prevenirao razvoj kardiovaskularnih bolesti‘, napisali su.

Istraživanje, koje su vodili stručnjaci sa sveučilišta Sorbonne Paris Nord, ispitalo je unos zaslađivača iz svih prehrambenih izvora, uključujući pića, stolne zaslađivačae i mliječne proizvode, te ga usporedilo s rizikom od srčanih ili krvožilnih bolesti.

Prosječna dob sudionika bila je 42 godine, a četiri od pet bile su žene. Unos zaslađivača praćen je pomoću zapisa o unesenim prehrambenim proizvodima.

Sudionici su bilježili sve što su jeli tijekom 24 sata, uključujući i točnu marku proizvoda, i tako vodili dnevnik prehrane koji su ponavljali tri puta u šestomjesečnim intervalima - dva puta radnim danom i jednom vikendom. Oko 37 posto ispitanika konzumiralo je umjetna sladila.

Tijekom prosječnog razdoblja praćenja od otprilike jednog desetljeća, zabilježena su 1502 kardiovaskularna događaja, uključujući srčani udar, moždani udar, mali moždani udar i anginu.

Konzumacija umjetnih zaslađivača povezana je s devet posto većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, izvijestio je BMJ. Kad su u pitanju određene vrste bolesti, znanstvenici su otkrili da je konzumacija umjetnih zaslađivača povezana s 18 posto većim rizikom od cerebrovaskularnih bolesti - stanja koja utječu na protok krvi u mozgu.

Specifična vrsta zaslađivača - aspartam - povezana je sa 17 posto povećanim rizikom od cerebrovaskularnih događaja, dok su kalijev acesulfam i sukraloza povezani s povećanim rizikom od bolesti srca.

Studija je bila opservacijska pa se ne može isključiti mogućnost da su drugi nepoznati čimbenici mogli utjecati na rezultate. Unatoč tome, rekli su istraživači, radilo se o velikoj studiji koja je procijenila unos umjetnih zaslađivača koristeći precizne, visokokvalitetne podatke o prehrani, a nalazi su bili u skladu s drugim studijama koje su povezivale umjetne zaslađivače s lošijim zdravljem. Znanstvenici su također naglasili da su potrebne daljnje studije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. rujan 2022 20:46