U vrijeme kada svi pričaju o imunitetu i njegovu osnaživanju svim sredstvima, vijest iz Berlina, mnogima će dati dodatni materijal za razmišljanje o onome što hranom unose u svoje tijelo.
Dr. Sabrina Geisberger i njezini suradnici iz Berlin Institute for Medical Systems Biology (BIMSB) u stručnom su časopisu Circulation objavili rad koji pokazuje da pretjerano soljenje hrane može "oslabiti imunitet". To, naravno, znači veću podložnost bolestima.
Da previše soli nije dobro za zdravlje, posebice za srce i krvni tlak, dobro je poznato, no ova studija pozabavila se temom koja se posebno nameće u doba koronakrize. Znanstvenici su željeli dobiti širi uvid u učinke soli na organizam i bolje razjasniti nalaze iz studije napravljene 2015. godine koja je pokazala da visoke razine natrija u krvi utječu na odgovor određenih bijelih krvnih stanica na "kvarove u sustavu". Tada su znanstvenici zaključili da "još uvijek ne znaju što se događa u stanicama".
U novoj, berlinskoj studiji, tim je ispitao "metabolizam imunih stanica koje su bile izložene visokim koncentracijama soli". Utvrdili su da sol utječe na imunitet remeteći tzv. respiratorni lanac, uzrokujući da stanice proizvode manje adenozin trifosfata (ATP) univerzalnog goriva koje pokreće stanice, osigurava energiju za mišiće i regulaciju metabolizma. Dakle, ako visoke razine soli u tijelu uzrokuju slabiju proizvodnju ATP-a, to može utjecati na sazrijevanje stanica imuniteta i njihovu funkciju.
Ako se, pak, takav važan stanični mehanizam poremeti na dulje vrijeme to može imati jako negativan utjecaj na imunitet u svakom smislu počevši od zaštite od vanjskih napadače poput virusa i bakterija. Također, povećan je rizik od razvoja upalnih bolesti krvnih žila i zglobova, kao i autoimunih bolesti.
Zato stručnjaci, još jednom preporučuju da se dnevni unos soli svakako smanji na manje od šest grama. U tu gramažu svakako treba uračunati i sol koja se skriva uz prerađenim namirnicama. Solenka, dakle, mora pod ključ.