Manje koronavirusa u organizmu - lakši tijek bolesti! Naime, kako vrijeme prolazi, tako znanstvenici raspolažu sa sve više podatka o tome kako se ponaša i što nam radi koronavirus, koji je globalno zagorčao život ljudima. Istraživanja, pa i ovo novo, govore da bi nedvojbeno upravo društveno distanciranje moglo ublažiti tijek bolesti zaraženih.
Tvrdi se da manje virusa u tijelu na početku zaraze znači i blažu bolest jer se organizam tada lakše bori protiv Covida-19.
Imunitet
Prekomjerno opterećenje virusom daje infekciji tzv. “skokovit početak” i povećava rizik da se pacijentov imunološki sustav preoptereti na početku borbe protiv Covida-19, što mu daje manje šanse za oporavak.
Ljudi mogu smanjiti svoje izglede za “masovnu” početnu infekciju držeći se podalje od drugih koji mogu biti bolesni i strogo se pridržavajući pravila protiv bliskog osobnog kontakta, s kojim su sada suočeni milijuni ljudi širom svijeta. Netko zaražen indirektno, primjerice dodirom za kvaku na vratima u koju je kihnuo zaraženi, mogao bi u konačnici imati blaže simptome od nekoga tko udahne kapljice kašalja zaražene osobe na maloj udaljenosti, kažu stručnjaci.
Tvrde da manje virusa imunološkom sustavu daje više vremena da se riješi infekcije prije nego što je nadjača i pojave se simptomi. Takvim pacijentima, koji “uhvate” na početku manju količinu virusa, treba duže vrijeme da primijete da su bolesni, a za to vrijeme se organizam uspješno bori protiv koronavirusa.
Prosjek
“Kad netko krene s velikom količinom virusa, može preopteretiti njihov imunološki sustav. U takvim okolnostima tijelo nema vremena reagirati. Zato se moramo više zabrinuti u situacijama kada netko primi ogromnu dozu virusa, osobito udisanjem. Naime, samo mililitar tjelesne tekućine sadrži i više od sto milijuna virusa”, objašnjava dr. Michael Skinner s Imperial Collegea.
Dodaje da s izuzetkom bolničkog osoblja ostali ne bi trebali biti izloženi velikoj količini virusa. Upravo velika količina koronavirusa dovodi do snažnog imunološkog odgovora koji pokušava kontrolirati virus ne bi li organizam stekao imunitet te istodobno dovodi do snažnih upala i citokinske oluje. To može biti pogubno i uzorkovati smrtonosna stanja poput zatajenja rada bubrega, pluća, pa i sepse.
Ovaj je znanstveni rad inače objavljen u časopisu The Lancet, a temelji se na istraživanju 76 bolesnika s koronavirusom u Nanchangu, koji su primljeni u bolnice s dijagnozom Covida-19 tijekom kineske epidemije.
“Prosječno virusno opterećenje teških slučajeva bilo je oko 60 puta veće u odnosu na blage slučajeve, što sugerira da veće opterećenje virusa može biti povezano s teškim kliničkim ishodima”, zaključili su znanstvenici pod vodstvom dr. Wei Zhanga.
Naime, smatra se da najmanje 80 posto bolesnika s koronavirusom ima samo blagu bolest, sličnu prehladi, dok neki mogu razviti teže probleme s disanjem. Najteže oboljeli završavaju u bolnici s upalom pluća na jedinicama intenzivne njege, a stopa preživljavanja u tom slučaju iznosi oko 50 posto.
Raspršivanje
Da bi količina virusa koju dobijemo na početku infekcije mogla odrediti tijek bolesti potvrđuju i znanstvenici sa Sveučilišta Oxford, stoga se snažno zalažu za maksimalnu socijalnu distancu koja učinkovito može pomoći da se smanji broj teže oboljelih, a onda i smrtnost.
“Da se ne bismo zarazili većom količinom virusa trebamo držati distancu od drugih. Opterećenje virusom bit će veće ako nam netko direktno kašlje u lice, nego ako je od nas udaljen dva metra i virus se stigne raspršiti po zraku”, kaže dr. Wendy Barclay, infektologinja s londonskog Imperial Collegea. Dodaje da će nas nošenje rukavica, pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja lica zaštititi od izloženosti virusu na javnom mjestu.
“Ukućanin za kojeg se smatra da je zaražen treba ostati izoliran u posebnoj prostoriji, jer što oboljeli ima više virusa u organizmu, to će ih i u njegovu izdahu, kašlju ili kihanju biti više.
Odbacivanje
Naime, taj se proces naziva ‘odbacivanje virusa’ i, dakako, povećava rizik zaraze. Riječju, što je ‘opterećenje virusom’ veće, to je pacijent zarazniji”, objašnjava prof. dr. Jonathan Ball sa Sveučilišta u Nottinghamu. Zaključak je da nas imunitet štiti, ali ne može puno učiniti ako se mi sami prije toga nismo zaštitili od velike količine virusa u kratkom vremenu. Budući da ne možemo znati tko “šalje” koliko virusa kašljem ili kihanjem, dva metra udaljenosti su početak zaštite od virusa.
Što tijelu radi manja, a što veća količina virusa
- svi koji dolaze u kontakt s koronavirusom mogu stvoriti velike količine virusa u organizmu, ali ipak zaraza počinje s različitom količinom
- udisanje zraka pored teško bolesnog pacijenta koji kiše i kašlje rezultirat će većom količinom virusa u organizmu od one na kvaki ili drugom predmetu
- izloženost manjem broju virusa u početku rezultira manjim imunološkim odgovorom i blažim oblikom bolesti
- više virusa znači veću reakciju, koja rezultira snažnijim simptomima i povećava rizik za sepsu, odnosno veću smrtnost