‘OZBILJNO SMO UGROŽENI‘

Obiteljski liječnici na izmaku snaga: ‘Ovo nakon korone je nepodnošljivo, a nas je sve manje...‘

Ilustracija

 Duje Klaric/Cropix/Cropix
Broj izdanih recepata raste: lani ih je napisano čak pet milijuna više nego prije pandemije

Tijekom prošle godine hrvatski su pacijenti 47 milijuna puta kontaktirali svoje obiteljske liječnike, što je gotovo 12 posto više nego 2018. godine. No, broj fizičkih pregleda pacijenata u istom se periodu smanjio za gotovo 26 posto, s 13,6 na 10,8 milijuna.

Čini se da je pandemija korone, u kojoj je svaki fizički kontakt liječnika i pacijenta bio sveden na minimum, dugoročno promijenila poimanje zdravstvene zaštite. Iako se od 2021. godine - tijekom koje su na snazi bile restriktivne mjere i tijekom koje je broj nefizičkih kontakata dosegao maksimum, a broj pregleda minimum - polako smanjuje broj kontakata i raste broj pregleda, to je daleko od pretpandemijskog trenda.

Raste broj uputnica

Za razliku od pregleda i kontakata, broj izdanih recepata iz godine u godinu raste te su liječnici lani izdali 57 milijuna recepata, čak pet milijuna više nego pretpandemijske 2018. Broj izdanih uputnica veći je za 20-ak posto te je prošle godine gotovo dosegao 13 milijuna. Gotovo svi osiguranici, njih 91,4 posto barem je jednom kontaktiralo s liječnikom. Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o korištenju zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u 2023.godini.

- Ovi podaci su na razini prošle godine i mogu samo reći da je obiteljska medicina ozbiljno ugrožena i da je nužno pod hitno napraviti ozbiljne promjene. Doktora je premalo, a posla previše - kaže Nataša Ban Toskić, obiteljska liječnica i predsjednica KoHOM-a.

Od 2000. godine, pojašnjava, udvostručio se obim posla, a broj liječnika se smanjio za 25 posto.

- Uvijek nas se kritizira da nismo dostupni, kako smo onda imali toliko kontakata. Tu su fizički posjeti, telefonski pozivi, e-mailovi, koji su postali popularni za vrijeme pandemije. Ono što tražimo su hitne, konkretne i dramatične promjene u HZZO-u koji nas financijski uništava - govori Ban Toskić.

Naime, prema podacima HZJZ-a, tijekom prošle godine fizički je na pregledu bilo 10,8 milijuna pacijenata, no Ban Toskić pojašnjava da je taj broj znatno veći. Prema njezinim riječima, liječnici nemaju tehničke mogućnost označiti sve što su radili.

- Plastičan primjer bi bio da pacijent dođe na pregled zbog išijasa, ali je istovremeno došao i na ispiranje uha. Iako obavimo i jedno i drugo, moramo kliknuti ili pregled ili ispiranje uha. Dakle, jedno od toga se ne bilježi kao odrađeno i samim time nije ni plaćeno od HZZO-a, a nama se umanjuje rad - govori Ban Toskić.

Laboratorijske pretrage

Što se tiče izdanih uputnica, bilo ih je gotovo 13 milijuna. Od ukupnog broja izdanih uputnica, većina (48,8 posto) ih se odnosila na dijagnostičke pretrage (uključujući i kontrolne dijagnostičke pretrage), a njih 2,7 posto činile su uputnice za hitne specijalističke ambulante, iz čega proizlazi da svaki 135. dolazak liječniku obiteljske medicine završi upućivanjem specijalisti.

Iako im se obično govori da je to previše, obiteljski liječnici ističu kako je najviše uputnica izdano za temeljne laboratorijske pretrage.

Najviše uputnica izdavalo se u ordinacijama Šibensko-kninske županije. Konkretno - jedna uputnica na tri kontakta sa zdravstvenom zaštitom, dok se u ordinacijama Primorsko-goranske županije izdavala jedna uputnica na 4,6 kontakata sa zdravstvenom zaštitom, gdje se bilježi najrjeđe izdavanje uputnica.

- Ne čudi da je Šibenik imao više uputnica od ostalih. U tamošnjem domu zdravlja ne postoji laboratorij, što znači da se za svako vađenje krvi izdaje crvena uputnica za bolnicu, dok se bijele interne ne ubrajaju u izdane uputnice - naglašava Ban-Toskić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. lipanj 2024 14:31