Zdravstveno stanje nacije, po pitanju najčešćih uzroka pobola i smrtnosti, ne odstupa znatno od zemlja Europske unije, i mogli bi ga ocijeniti kao osrednje. Želimo li se približiti idealu kada je zdravlje u pitanju, tada bismo trebali više brinuti o sebi. To prije svega znači da razmišljamo što jedemo, da se više krećemo i da barem smanjimo broj popušenih cigareta i ispijenih čašica alkohol ako se poroka ne možemo zauvijek odreći.
U trenutku kad nam na vrata „kucaju“ sezonske viroze, prehlade i gripa praćeni temperaturom, općom malaksalošću te začepljenim dišnim putevima, za očekivati je kako će narednih tjedana hrvatske bolnice i liječnici primarne zdravstvene zaštite biti pretrpani posjetama pacijenata koji su podlegli upravo tim oboljenjima. Naime, znajte kako Hrvati prema statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo posljednjih godina upravo zbog tih zdravstvenih problema najčešće posjećuje liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Ipak, takva zdravstvena stanja rijetko ih dovode do bolničke bolesničke postelje. Kada je riječ o razlogu hospitalizacije, tada uzastopce posljednjih nekoliko godina u prvi plan ipak iskaču bolesti cirkulacijskog sustava kao što su hipertenzija te bolesti srca i krvnih žila. Alarm je to koji posljednjih godina tiho zvoni hrvatskim gradovima i hodnicima naših bolnica te upozorava kako zapostavljamo svoje zdravlje te se olako prepuštamo neurednom životnom stilu. Ako izuzmemo genetsku predispoziciju, razlozi razvitka i visokog broja kardio-vaskularnih bolesti su nedovoljno fizičke aktivnosti, neumjereno uživanje u alkoholu, neodustajanje od pušenja cigareta te prekomjeran unos suhomesnate i ostale visokokalorične prehrane koja ima uz to i visok udio soli.
DOSI - UGOVORI DOPUNSKO ILI DODATNO OSIGURANJE
Bolesti srca najčešći su uzrok smrtnosti Hrvata
Zanimljivo je kako znatan rast posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti, od čak 193.229 slučajeva 2014. godine u odnosu na godinu ranije, bilježe bolesti iz skupine mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva. Bolesti su to koje, izuzmemo li osteoporozu, možemo povezati sa suvremenim, sjedilačkim načinom života uslijed čega nam najčešće stradava kralježnica. I to je, složit ćemo se, znak za uzbunu jer neupitno ide u prilog teoriji da smo skloniji slobodno vrijeme provoditi pred računalom ili televizijom, nego u prirodi baveći se nekom aktivnošću. Osim što time štetimo svome zdravlju, šaljemo krivu poruku svojoj djeci, a to bi nam morao biti dovoljno snažan poticaj da nešto promijenimo. Samo tako smanjili bismo i zabrinjavajuću vijest da su nam djeca pretila, što ne bismo smjeli ignorirati i olako shvatiti.
Kako ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, teško je govoriti o točnim brojkama o broju oboljelih od svake bolesti jer poput većine zemalja na svijetu, ni mi nemamo registre za sve dijagnostičke entitete. Ipak, neke su činjenice neupitne. Jedna od njih, oko koje bismo se trebali zabrinuti, jest svakako što nam u ženskoj populaciji novotvorine, odnosno maligne bolesti, drže prvo mjesto po učestalosti oboljenja koje je dovelo do hospitalizacije. I kod muškaraca su se te bolesti smjestile također visoko, na drugo mjesto odmah iza bolesti kardio-vaskularnog sustava. I to ukazuje da užurbani način života, izloženost svakodnevnom stresu u kombinaciji s manjkavom ishranom te nedovoljno tjelesne aktivnosti ostavlja sve veći trag na naše zdravlje. Važnim faktorom može se smatrati i nedovoljna informiranost građana te oglušivanje na javne preventivne programe. Konkretno, o tome najbolje govori porast incidencije raka kolona, rektuma i rektosigmoida, dok su kod žena to rak dojke, bronha i pluća, zatim kolona, rektuma i rektosigmoida.
No, iako biste možda pomislili kako je smrtnost Hrvata najčešća upravo zbog oboljenja od malignih bolesti, prevarili biste se. Prvo mjesto još od 2010. godine drže ishemijske bolesti srca, i to kod oba spola. Točnije, kod žena je to uzrok smrti u 22,88 posto slučajeva, dok je kod muškaraca taj postotak nešto niži i iznosi 19,68 posto.
Kada su djeca u pitanju, bilo predškolske ili školske dobi, bolesti dišnog sustava kao što su hunjavice, prehlade i viroze prednjače pred zaraznim i parazitskim bolestima, simptomima, znakovima te ostalim kliničkim i laboratorijskim nalazima kao i ispred bolesti uha te kože i potkožnog tkiva.
DOSI - UGOVORI DOPUNSKO ILI DODATNO OSIGURANJE
Na kraju, ako se ičemu možemo veseliti, tada je to vjerojatno podatak da nema novih, neočekivanih bolesti na našim prostorima. Ipak, nedovoljna je to utjeha na ocjenu zdravstvenog stanja nacije prema mišljenju Voditelja Službe za javno zdravstvo, dr.sc. Tomislava Benjka, dr.med., specijaliste javnog zdravstva.
«Zdravstveno stanje Hrvata teško mi je, i ne ocjenjuje se, ocjenom od 1 do 5, no kada bih to morao i iz razloga da potaknem razmišljanje o važnosti zdravlja, tada bih rekao da je ocjena 2 do 3 jer postoji puno mjesta za napredak. To kažem u kontekstu očekivanog trajanja životnog vijeka koji je npr. kod Španjolaca 83 godine života, dok je kod nas u prosjeku oko 77 godina što dovodi do gubitka od oko 7000 potencijalno izgubljenih godina života. Ukoliko se usporedimo, sa ostalim razvijenim zemljama svijeta i Europske unije, po pitanju vodećih javno zdravstvenih problema imamo iste „neprijatelje“, a to su krvožilne i maligne bolesti, u čijoj se prevenciji može jako puno napraviti. Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od tih bolesti usvajanjem zdravijeg načina življenja - nepušenje, pravilna prehrana te redovita tjelesna aktivnost.» objasnio je dr.sc. Tomislav Benjak, dr.med.
Dakle, globalno gledano, podaci ukazuju kako bi Hrvati morali mijenjati životni stil i više brinuti o svom zdravlju.
«Naša je ideja provesti anketu da vidimo zašto se naši ljudi u velikom postotku ne odazivaju na preventivne programe jer činjenica je da postoje zemlje oko nas koje bilježe veći odaziv. Iako smo svjesni da će vrijeme ipak dati određene rezultate, vjerujemo kako bi osvješćivanje građana o važnosti preventivnih programa poboljšalo i zdravstvenu sliku Hrvatske jer bismo na taj način puno ranije mogli otkriti i započeti liječenje određenih bolesti.» zaključio je dr.sc. Tomislav Benjak, dr.med. ističući kako je uvjeren da će vrlo brzo rasti potreba ljudi da budu zdravi.
*Podaci u tekstu dostupni su u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2014., 2013., 2012., 2011. i 2010. te u biltenu o incidenciji raka u Hrvatskoj u 2013. i 2012. Za podatke iz PZZ su korišteni objedinjeni podaci za obiteljsku/opću medicinu i pedijatriju.
(Maja Šokčević Lovrić)