Svakog tjedna tri osobe u Republici Hrvatskoj doznaju da su oboljele od akutne mijeloične leukemije, njih čak 156 godišnje, pokazuju dostupni podaci Registra za rak u RH 2019.
U Hrvatskoj je prosjek petogodišnjeg preživljenja AML-a 12,6 posto, dok je prosjek u Europi 17,2 posto (studija EUROCARE-5), što pokazuje da postoji značajan prostor za unapređenje liječenja suvremenom terapijom, složili su se okupljeni na okruglom stolu “Živjeti s akutnom mijeloičnom leukemijom u Hrvatskoj - mogućnosti liječenja, ishodi i kvaliteta života bolesnika”.
Na okruglom stolu su sudjelovali pacijenti koji su uspješno izliječeni od AML-a, predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfom, Dražen Vincek; prof.dr.sc. Radovan Vrhovac dr. med. i prim.dr.; Ranka Serventi Seiwerth dr.med., sa Zavoda za hematologiju KBC Zagreb, voditeljica leukemijske grupe pri KroHemu te Ivica Belina, predsjednik Koalicija udruga u zdravstvu.
Akutna mijeloična leukemija (AML) je klonska bolest krvotvorne matične stanice. To je najčešća akutna leukemija u odrasloj životnoj dobi i čini 80 posto svih akutnih leukemija s incidencijom od 3 – 5 bolesnika na 100.000 stanovnika. Najčešća dob pri dijagnozi je 65 godina s porastom incidencije nakon 65. godine života, no dijagnoza nije specifična za stariju dob i mogu je dobiti i puno mlađi pacijenti.
Iako je AML najčešći oblik akutne leukemije u odraslih osoba, nažalost ima najlošije preživljenje te je izliječiva samo u oko 40 posto bolesnika mlađih od 60 godina, najčešće putem transplantacije koštane srži od nesrodnog davatelja.
Kako je AML bolest koja brzo napreduje, od iznimne je važnosti da pacijenti mogu doživjeti transplantaciju, jer ona može omogućiti ozdravljenje. Da se što više poveća šansa uspješne transplantacije uz standardnu terapiju citostaticima bitno je pacijentima omogućiti pristup specifičnim pametnim terapijama, kako je slučaj u mnogim europskim sustavima javnog zdravstva.
Ta pametna terapija pomaže povećati prosječno ukupno preživljenje kao i kvalitetu života onih koji nisu kandidati za transplataciju. Zato je bitno da su i u Hrvatskoj dostupni inovativni lijekovi, posebno za bolesnike s relapsnom i refraktornom akutnom mijeloičnom leukemijom.
O primjeni takvih pametnih lijekova i mogućnostima koje danas pacijenti imaju je na okruglom stolu govorila i prim.dr. Serventi Seiwerth. Ona je istaknula kako je liječenje bolesnika s AML-om timski rad: jedan dio su liječnici i medicinske sestre, drugi dio je dijagnostika bez koje se ne može funkcionirati, a treći su bolesnici i njihove obitelji. Kroz bolju dijagnostiku, imamo priliku za oboljele koristiti pametne lijekove: npr. kod bolesti AML s mutacijom FLT3 i refraktornih i relapsnih pacijenata. Ti ciljani pametni lijekovi koji se dodaju citostatskoj terapiji značajno povećavaju šanse za uspješnu transplantaciju, koja može dovesti do potpunog ozdravljenja, poručila je Serventi Seiwerth te dodala da postoje lijekovi koji su ta ciljana terapija te su trenutno u postupku odobravanja kod HZZO-a.
Prof dr. sc. Radovan Vrhovac s KBC Zagreb istaknuo je da je globalno dijagnostika i liječenje otišlo jako daleko. „U Hrvatskoj većini pacijenata možemo dati adekvatnu terapiju. No postoji prostor da se stvari dodatno poprave. Transplantacija je jedini postupak koja danas može bolesnu koštanu srž zamijeniti zdravom. U Hrvatskoj imamo 70 tisuća uzoraka koštane srži i relativno brzo možemo naći nesrodnog darivatelja, zbog čega gotovo svaki pacijent u RH ima šansu za transplantaciju i izlječenje. Broj transplantacija u RH došao je do sto godišnje, zbog čega su nam brojke u europskom prosjeku.
Također, kliničke studije važne su za razvoj novih lijekova i drago mi je da Hrvatska može sudjelovati u takvim studijama budući da donose dobrobit našim pacijentima. Imam pacijenticu koja je imala agresivnu FLT3 mutaciju. Kroz kliničku studiju imao sam priliku koristiti pametne lijekove, odnosno FLT3 inhibitore, no nakon toga se bolest nažalost vratila. Zatim smo dobili još napredniji, oralni lijek koji joj je omogućio remisiju i ušla je u program transplantacije. Sada je smatramo izliječenom i vratila se na posao. Prije 20 godina to nismo mogli ni dijagnosticirati, a još manje liječiti, poručio je prof. Vrhovac.
“Hrvatska se nalazi u grupi europskih zemalja koja nastoji pratiti svjetske trendove kad je u pitanju primjena novih terapija. Međutim, uvijek mora i može postojati bolji način, bolja opcija za poboljšanje i produljenje života naših pacijenata. Na tržište stalno dolaze novi, bolji, inovativni lijekovi koji zapravo i omogućuju bolju kvalitetu života, kod bolesti kod kojih to dosad nije bilo moguće, kao što je slučaj i kod akutne mijeloične leukemije. Trebamo biti otvoreniji prema bržoj primjeni takvih lijekova”, istaknuo je Dražen Vincek, predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi (HULL).
Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdavstvu istaknuo je zabrinutost stanjem u pandemiji gdje su posebno pogođeni stariji bolesnici.
Svoja iskustva na okruglom stolu podijelila su i dva pacijenta kojima je transplantacija pomogla da se potpuno izliječe od bolesti i datum kad su transplantirani smatraju drugim rođendanom koji slave kao i pravi.