Mediteranska prehrana bogata povrćem, ribom, plodovima mora i orašastim plodovima smanjuje rizik od razvoja demencije za čak četvrtinu, pokazali su preliminarni rezultati nove studije koja bi mogla dovesti do razvoja novih oblika liječenja, piše Guardian.
Podaci sugeriraju da pretežno biljna prehrana štiti od razvoja demencije, bez obzira na genetsku predisponiranost osobe na tu bolest, što bi, kažu znanstvenici, mogao postati temelj neke buduće javnozdravstvene strategije ukoliko daljnja istraživanja povrde nalaze.
Suautorica studije, Janice Ranson sa Sveučilišta Exeter, kaže: ‘Rezultati naše studije, u koju je bilo uključeno mnogo ispitanika, pokazalo je da mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima, ima pozitivan učinak na zdravlje mozga.‘
‘Zaštitni učinak ovakve prehrane protiv demencije vidljiv je unatoč genetskoj predisponiranosti osobe za razvoj bolesti, pa je usvajanje ovakve prehrane i stila života način na koji svaki čovjek svojim svjesnim odabirom može poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od razvoja demencije‘, kazala je.
Nalazi sudije objavljeni su u časopisu BMC Medicine, a temelje se na podacima od više od 60.000 ljudi iz Biobanke Velike Britanije te na medicinskim podacima i podacima o stilu života za više od pola milijuna Britanaca.
Istraživači su ocjenjivali pojedince koristeći dvije mjere kojima su mjerili koliko se netko pridržava mediteranske prehrane, te su uzeli u obzir genetski rizik svakog pojedinca za razvoj demencije. U razdoblju od deset godina zabilježena su 882 slučaja demencije, no oni koji su slijedili strogu mediteransku prehranu imali su 23 posto manji rizik od razvoja tog stanja u usporedbi s onima koji su se hranili drugačije.
Dr. Oliver Shannon, koji se na Sveučilištu Newcastle bavi pitanjima starenja i koji je jedan od glavnih autora studije, rekao je da je pronalaženje načina kako smanjiti rizik od razvoja demencije ‘glavni prioritet‘ javnog zdravstva. ‘Demencija utječe na živote milijuna pojedinaca diljem svijeta, a mogućnosti liječenja ovog stanja trenutno su jako ograničene‘, rekao je.
Susan Mitchell, iz organizacije Alzheimer‘s Research UK, složila se da je studija ‘intrigantna‘ ali da je potrebno daljnje istraživanje, koje bi trebalo proširiti i na ljude drugih rasa i etničkih skupina, pogotovo zato što je demencija stigmatizirana u nekim zajednicama.
Rekla je da još ne postoje ‘stopostotni načini‘ za sprječavanje demencije. ‘Postoji mnoštvo dokaza koji upućuju na to da zdrava, uravnotežena prehrana može pomoći u smanjenju rizika od kognitivnog propadanja. Ali dokazi da u tome mogu pomoći specifični oblici prehrane su mnogo manje jasni.‘
Profesor David Curtis s Instituta za genetiku UCL-a rekao je da studija nije u obzir uzela činjenicu da su ljudi koji se hrane mediteranskom prehranom vjerojatnije općenito vodili zdraviji način života, zbog čega nije jasno smanjuje li sama prehrana rizik od demencije, ‘iako je vjerojatno da bi to mogao biti slučaj‘.
‘Važno je napomenuti da se studija odnosi na sve oblike demencije, a ne posebno na Alzheimerovu bolest. Po mom mišljenju, ako postoji učinak prehrane, vjerojatnije je da će se raditi o općenitom utjecaju na zdravlje kardiovaskularnog sustava što će imati utjecaj na demenciju uzrokovanu vaskularnom bolešću, ali ne i na Alzheimerovu bolest.‘
Studija ima neka ograničenja jer se rezultati uglavnom temelje na ljudima europskog podrijetla, a potrebna su daljnja istraživanja na širem spektru populacija.
Dr. Duane Mellor, dijetetičar i predavač na Sveučilištu Aston, primijetio je da korišteni upitnik o hrani ne odražava britanske prehrambene navike - na primjer da se krumpir jede drugačije u Velikoj Britaniji u usporedbi s Mediteranom.
Mellor je dodao da studija također ne pokriva društveni aspekt prehrane, koji se smatra temeljnom značajkom mediteranske prehrane i može imati zaštitni učinak protiv demencije zbog povećane interakcija s ljudima.