VELIKO ISTRAŽIVANJE

Ovo su najzagađeniji gradovi u Hrvatskoj

Zagreb u smogu

 Dragan Matic/Cropix/Cropix
Gotovo svi Europljani udišu onočišćen zrak koji je povezan s 400.000 smrti godišnje. Situacija je posebno dramatična na istoku kontinenta i sjeveru Italije. Hrvatska u sredini

Čak 98 posto Europljana udiše onečišćeni zrak, povezan s 400.000 smrtnih slučajeva godišnje, objavio je nedavno Guardian. Istraživanje, koje je Guardian proveo u suradnji s međunarodnim timom znanstvenika, pokazalo je da je zrakom onečišćenim lebdećim česticama PM2,5 najpogođenija Sjeverna Makedonija, a slijedi je Srbija te istočnoeuropske zemlje Rumunjska, Albanija, Slovačka, Poljska i Mađarska. Općenito, situacija u istočnoj Europi znatno je teža nego u zapadnoj, izuzevši područje oko rijeke Po u Italiji. Iako nije u skupini zemalja koje su najteže pogođene onečišćenjem zraka, i Hrvatska ima problem s prekoračenjima graničnih vrijednosti čestica PM2,5 koje preporučuje WHO.

- Članak u Guardianu iznosi činjenice u skladu s podacima objavljenim na web stranicama Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA). Izvještaji EEA pokazuju da, iako se posljednjih desetljeća koncentracije onečišćujućih tvari u zraku značajno smanjuju, na brojnim lokacijama još uvijek postoje prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti, u prvom redu za lebdeće čestice PM10 i PM2,5, dušikov dioksid i ozon.

Preuranjene smrti

Procjenjuje se da je oko 275.000 preuranjenih smrti godišnje prouzročeno lebdećim česticama PM2,5, a 64.000 dušikovim dioksidom, a onečišćeni zrak odgovoran je i za više od 1200 smrti godišnje osoba mlađih od 18 godina - kaže dr. Gordana Pehnec iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) u Zagrebu, koja je na međunarodnoj konferenciji AirProtection 2023 u Dubrovniku izabrana za predsjednicu European Federation of Clean Air and Environmental Protection Associations (EFCA).

image

Karta Europe prema intenzitetu onečišćenosti zraka koju je nedavno objavio britanski Guardian. Stanje je najteže u zatamnjenim dijelovima kontinenta

Lebdeće čestice PM2,5 promjera su manjeg od 2,5 mikrometara, a prodiru duboko u pluća i ondje se zadržavaju. Uglavnom, potječu od izgaranja fosilnih goriva, a istraživanja ih povezuju s bolestima pluća i srca, dijabetesa i raka. Prema novim smjernicama WHO-a, prosječne godišnje koncentracije čestica PM2,5 ne bi trebale prelaziti pet mikrograma po kubnom metru.

Trend smanjenja

- U Hrvatskoj postoji trend smanjenja koncentracija lebdećih čestica PM10 i PM2,5. Na brojnim lokacijama razine PM2,5 spustile su se ispod trenutačno propisane granične vrijednosti od 25 mikrograma po kubnom metru. No, ako se gledaju zadnje smjernice WHO, onda kvaliteta zraka nije zadovoljavajuća. Problem prekoračenja graničnih vrijednosti za lebdeće čestice imaju brojni gradovi u središnjoj i istočnoj Europi i Italiji, u prvom redu zbog izgaranja krutih goriva za grijanje kućanstava i njihove uporabe u industriji, a sve zemlje EU prijavile su razine ozona i dušikova dioksida iznad razina zdravstvenih smjernica - rekla je dr. Pehnec.

U Hrvatskoj je onečišćenje najmanje u dijelovima Gorskog kotara i nekim otocima, a najveće zagađenje je na području Nove Gradiške, Slavonskog Broda, Osijeka i Vinkovaca.

- Mjerenja koja se provode na mjernim postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u tom dijelu Hrvatske pokazuju da koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2,5 imaju izražene sezonske varijacije, s povišenim vrijednostima u hladnijem dijelu godine. Upravo u zimskom razdoblju najčešće dolazi do prekoračenja graničnih vrijednosti. Uzrok tome su pojačane emisije iz ložišta zbog sezone grijanja, ali i meteorološki uvjeti koji zimi uzrokuju zadržavanje onečišćenja pri tlu. Značajan izvor lebdećih čestica je gorenje krutih goriva - ugljena i drva. Zbog specifičnog oblika i položaja Hrvatske, u tom dijelu postoji i izražen doprinos prekograničnog onečišćenja zraka - zaključila je dr. Pehnec.

10 gradova

Osijek, Vinkovci i Slavonski Brod najkritičniji

Prema novim smjernicama WHO-a, prosječne godišnje koncentracije čestica PM2,5 ne bi trebale prelaziti 5 mikrograma po kubnom metru. Ovo su, prema Guardianu, koncentracije u našim gradovima:

Zagreb: 14-16
Split: 16-19
Rijeka: 14-16
Osijek: više od 19
Zadar: 14-16
Pula: 12-14
Slavonski Brod: više od 19
Karlovac: 12-14
Varaždin: 14-16
Vinkovci: više od 19

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. ožujak 2024 19:13