ZAGREB - U zadnjih nekoliko desetljeća, sve što znamo o prehrani promijenilo se nekoliko puta. Novija istraživanja ukazuju da je mast zapravo zdrava, da se sol nepravedno prikazuje velikim zlom, da su integralne žitarice iznimno nezdrave, te da je šećer mnogo, mnogo opasniji nego što se prije vjerovalo, do te točke gdje ga neki stručnjaci opisiju kao otrov.
I dok su police na dućanima pune proizvoda bez masti ili s vrlo malo masnoća, epidemija pretilosti u svijetu i dalje je u porastu.
Sve više stručnjaka vjeruje da je možda vrijeme da se okrenemo svojim korijenima, i prestanemo se hraniti na način koji nije postojao prije pojave poljoprivrede: Izbjegavati žitarice, mliječne proizvode i mahunarke, koje naš organizam i dan danas ima problema probaviti.
Ljudi koji su živjeli u Paleolitiku živjeli su kao lovci i sakupljači, prvenstveno su jeli meso, a ishranu su nadopunjavali sa povrćem, voćem, koštunjavim voćem i sjemenkama. Gotovo 120.000 godina ljudske evolucije pobrinulo se da naši organizmi budu dobro prilagođeni takvoj ishrani.
No, u zadnjih 10.000 godina, s razvojem poljoprivrede, ljudi su postali značajno niži, deblji, s manje mišićne mase i slabijim imunosustavom. Neki mislioci i stručnjaci za period poljoprivredne revolucije, poput Jareda Diamonda, vjeruju da je prelazak na poljoprivredu najgora greška koju je naša vrsta ikada počinila. Učinila je čuda za društvo, ali je upropastila pojedince.
U svijetlu takvih razmišljanja, razvila se i ideja o Paleolitičkoj dijeti, ili ‘Paleo dijeti’. Jedan od ključnih ljudi Paleo pokreta je biokemičar Matt Lalonde, koji vjeruje da je pristup “jedite kao pećinski ljudi” koristan ali nepotpun. Insistira na znanstvenim istraživanjima o optimalnim prehrambenim navikama, no sva njegova dosadašnja istraživanja podržavaju premisu zagovaratelja Paleo dijete.
Pobornici Paleo dijete zagovaraju izbjegavanje glutena, proteina koji se nalazi u većini žitarica, te laktoze, koja se nalazi u većini mliječnih proizvoda. S druge strane, hvale mast kao esencijalni element prehrane, te tvrde da je barem pola dnevnog unosa kalorija najbolje dobiti iz masti. Uistinu, najnovija usporedba 21 istraživanja o učincima masti na zdravlje pokazuje da nema nikakvih znanstvenih dokaza da jedenje masti vodi do bolesti srca i krvožilnog sustava, unatoč dugogodišnjim upozorenjima liječnika koja nisu bila zasnovana na kvalitetnim istraživanjima.
Najveći kritičari Paleo dijete su vegetarijanci, kojima je neprihvatljivo insistiranje na mesu kao glavnom obilježju prehrane. Pobornici Paleo dijete, doduše, insistiraju na organski uzgojenom mesu životinja koje su se hranile na pašama umjesto žitaricama u zatvorenim prostorima, jer je potonje puno glutena koje pokušavaju izbjeći, no za vegeterijance razlike nema: meso je meso.
Unatoč rastućoj popularnosti i sve većem broju stručnjaka koji postaju nakloni Paleo dijeti, ona je još uvijek daleko od toga da bude znanstveno potvrđena kao optimum ljudske prehrane. Konačan izbor što je nabolje svaki čovjek mora donijeti sam za sebe, sve do dana kada ćemo jednom sa apsolutnom sigurnošću moći reći što je zdravo, a što nije.
Do tada, ne bi se čudili ako bi se trendovi u ishrani promijenili još mnogo mnogo puta.