SVJETSKI DAN GLASA

Poremećaj glasa može skrivati opasne bolesti i ne smije se olako shvatiti, javlja se i kao posljedica covida

Ratko Prstačić

Pušenje, nepravilna prehrana, refluks,neurološki te imunološki uzroci, a nažalost, i rak grla uzrokuju poremećaje glasa.

Pušenje, nepravilna prehrana, stres, gastroezofagealni refluks, pogrešan način upotrebe glasa, neurološki te imunološki uzroci, a nažalost, i rak grla najčešće uzrokuju poremećaje glasa.

No, sve je više podataka o poremećajima glasa kao posljedici covida. Ivana Šimić, magistra logopedije, asistent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, zaposlena na Odjel za fonijatriju KBC-a Zagreb kaže kako sve više u svojim ordinacijama susreću pacijente koji kao posljedicu preboljele covid-19 infekcije imaju poremećaj glasa.

- Ne možemo govoriti koliki je ukupan broj tih pacijenata, sigurno je da se svi ne jave, međutim preliminarni rezultati naših logopedskih rehabilitacijskih postupaka kod tih bolesnika su vrlo obećavajući tako da preporučujem da se jave liječnicima kako bi ih uputili logopedu jer ponovno mogu imati glas kakav su imali prije bolesti - navodi Šimić.

O važnosti glasa kao sastavnom dijelu osobnosti svakog pojedinca najviše se govori 16. travnja, kada se obilježava Svjetski dan glasa, a Šimić navodi da nam je glas važan svakog dana.

image

Ivana Šimić

- Uz neverbalnu komunikaciju i govor tijela glas je jedna od najvažnijih komponenti socijalnog sporazumijevanja i kontakta. Iz glasa možemo prepoznati dob, spol, raspoloženje, emocionalno i zdravstveno stanje pojedinca - kaže Šimić i dodaje da je 1999. grupa otorinolaringologa iz Brazila krenula obilježavati Dan glasa kako bi podigla svijest o tome da promijenjeni glas može iza sebe skrivati brojne opasne bolesti i stanja poput karcinoma glasnica i grkljana.

Doc. dr. sc. Ratko Prstačić, voditelj Odjela za fonijatriju, KBC Zagreb upozorava da svaka promuklost koja traje duže od tri tjedna zahtijeva pozornost i ne bi ju se smjelo olako shvatiti, pogotovo kod pušača, jer može biti riječ i o karcinomu.

- Takva osoba treba biti upućena otorinolaringologu (ili direktno fonijatru) radi vizualizacije glasnica. U slučaju da vizualizacijskim tehnikama posumnjamo na tumor glasnice bolesnik će biti hospitaliziran radi biopsije glasnice i potvrđivanja dijagnoze - pojašnjava dr. Prstačić.

Fonijatrija je, navodi dr. Prstačić, disciplina unutar otorinolaringologije, a ujedno i zasebna subspecijalizacija, koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i rehabilitacijom poremećaja glasa, govora i gutanja.

- Naš Odjel je ujedno i Referentni centar za fonijatriju Ministarstva zdravstva RH što nas dodatno obvezuje na praćenje i implementaciju svih svjetskih trendova u ovom izrazito važnom segmentu medicinske struke.

Od ključne važnosti za uspješno liječenje i rehabilitaciju fonijatrijskih bolesnika je timski rad stručnjaka različitog profila te njihova uska suradnja unutar tima. U fonijatrijski tim ulaze fonijatar kao voditelj tima, logoped, psiholog te usko specifično educirana medicinska sestra - govori dr. Prstačić, koji nadodaje da je od iznimne važnosti suradnja fonijatra i logopeda.

image

Ivana Šimić

- Svatko u svom segmentu (timski) sudjeluje u dijagnostičkom postupku. U domeni fonijatra je kirurško i konzervativno liječenje, dok je rehabilitacija glasa, govora i gutanja u domeni logopeda - kaže dr. Prstačić.

Šimić pak objašnjava da se promuklost može oporaviti i bez operacije i to glasovnom rehabilitacijom koju provode logopedi. Danas je u Hrvatskoj, kaže Šimić, jako dobro razvijena logopedska struka, no nažalost potrebe za logopedskim terapijama su mnogo veće od broja logopeda u sustavu i to nam predstavlja veliki organizacijski problem.

Inače, najosjetljivija rizična skupina je skupina vokalnih profesionalaca (odgojitelji, učitelji, spikeri, pjevači, glumci, svećenici…) svi oni kojima je glas osnovno sredstvo rada.

- Naravno, ne treba zaboraviti da su i pušači visokorizične osobe za razvoj različitih oblika poremećaja glasa, a nažalost i karcinoma glasnica. Također, poremećaj glasa se može razviti i kod osoba s neurološkim ili imunološkim bolestima, osobama izloženim visokoj razini stresa, nepravilnoj prehrani i drugo,govori Šimić i zaključuje da je najbolji način sprečavanja poremećaja glasa je provođenje higijene glasa.

Higijena glasa izbjegavanje šaputanja, alkohola, pušenja, kofeina, mentolnih bombona, prezačinjene hrane, vikanja, pročišćavanja grla (nakašljavanje), govorenje u bučnim i zagušljivim prostorijama, stresa i napetosti te pretjeranog korištenja glasa kada ste umorni. Potrebno je piti dovoljno tekućine, svakodnevno odmarati glas šutnjom, održavati prostor prozračnim, koristiti pravilnu tehniku disanja, smanjiti stres i napetost.

Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb ovogodišnji Svjetski dan glasa, obilježila je simpozijem s temom "Poremećaji glasa i govora dječje dobi".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2022 11:08