U povodu Svjetskog dana nepušenja Jutarnji list razgovarao je s poznatim hrvatskim psihijatrom i stručnjakom za liječenje ovisnosti Slavkom Sakomanom. Sakoman govori o važnosti primjene programa smanjenja rizika u borbi protiv ovisnosti.
Trenutačno radite na dvije knjige. O čemu se u njima radi?
- Nastavio sam pratiti stanje u zdravstvu i trendove zloupotrebe sredstava ovisnosti, zabrinut vidnim porastom potrošnje droga u Hrvatskoj od 2015. godine. Od 82 europska grada uključena u istraživanje, najveći porast dogodio se u Zagrebu. To je u najvećoj mjeri posljedica naglog porasta ponude i dostupnosti droga, a sustavi odgovorni za brigu o zdravlju i za suzbijanje organiziranog kriminala po tom su pitanju zakazali.
Ne mireći se s tim, počeo sam pisati sa svrhom otvaranja očiju javnosti i stručnjacima. Kao i devedesetih, želim i danas informirati javnost o problemima koji ugrožavaju zdravlje golemog broja ljudi, ali i argumentirano motivirati vlast da se zaštita zdravog i sigurnog odrastanja mladih i suzbijanje ovisnosti stavi na listu prioriteta Vlade RH, jer ove vrlo kompleksne probleme nije moguće rješavati bez institucija države.
U knjizi ukazujem na to kako bi se mogla poboljšati opća društvena klima, jer se time smanjuje potražnja za sredstvima ovisnosti. Pritom navodim primjer izvrsne prakse javno-zdravstvenog djelovanja, ali i primjer one najgore. Od primjera najgore prakse spominjem dva; prevencija pušenja i nekorištenje prakse smanjenja štete kod više od milijun aktivnih pušača te prevenciju ovisnosti o igrama na sreću. Pri vrhu smo zemalja EU po umiranju od bolesti povezanih s pušenjem, a gdje su naše javne kampanje protiv pušenja? Zašto se nitko se ne bavi afirmacijom programa smanjenja štete kod naših aktivnih pušača?
Jedan ste od pionira koncepta smanjenja štete, tzv. harm reductiona, u Hrvatskoj. Možete li nam objasniti što je to?
- U životu općenito, pa tako i kada su u pitanju teške kronične bolesti, kada nema dobrog rješenja, liječnik traži odgovor na pitanje koja opcija tretmana ima manji rizik/štetne posljedice. Nije moguće izliječiti neizlječivu bolest. I kemoterapija ima štetne posljedice, ali se provodi da bi se barem malo produžio život. Tako i mnoge ovisnike o drogama nije moguće motivirati na odvikavanje, mnogi pušači i alkoholičari imaju višestruke pokušaje odvikavanja, ali bez rezultata, recidiviraju. Međutim, ono što se može jest tražiti način kako doći do njih, educirati ih i ponuditi im alternative kojima je moguće smanjiti štetne ishode po zajednicu i njihovo zdravlje.
Pojavljuju se alternativni proizvodi poput grijanog duhana i e-cigareta koji ne sagorijevaju duhan. Mislite li da su ovakvi proizvodi manje štetni u odnosu na cigarete te da bi se i u borbi protiv pušenja mogao primijeniti koncept smanjenja štete?
- U Hrvatskoj je više od milijun i pol ljudi izloženo (aktivno ili pasivno) štetnim posljedicama udisanja duhanskog dima. Mali broj odlučuje se na odvikavanje, često neuspješno. Mnogi pušači kao zrele osobe počinju ozbiljnije shvaćati istinu o riziku kojem su izloženi i to ih potiče na ideju da prestanu ili da smanje rizik. Premda je uvlačenje bilo kakvog dima u pluća s česticama nikotina i pratećih tvari nezdravo i štetno, elektroničke cigarete i grijani duhani prema znanstvenim istraživanjima bitno su manje štetni od cigareta, upravo zbog činjenice što nema sagorijevanja i dima.
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA), temeljem rezultata znanstvenih studija, donijela je odluku kojom se jedan uređaj za grijanje duhana može prodavati i komunicirati na tržištu SAD-a kao duhanski proizvod modificiranog rizika (MRTP), dakle da je prikladan za unapređenje javnog zdravlja pušačke populacije. Odluka ukazuje da je uređaj za grijanje duhana fundamentalno drugačiji duhanski proizvod i bolji izbor za punoljetne pušače koji bi inače nastavili pušiti.
Odrasli pušači koji prelaze s cigareta na korištenje uređaja za grijanje duhana izlažu se značajno manjem riziku obolijevanja od bolesti povezanih s pušenjem. Za pušače koji su ovisni o nikotinu ili ritualu pušenja takvi su proizvodi bolji izbor jer im osiguravaju i ritual sličan pušenju uz znatno manje koncentracije štetnih tvari.
Donošenjem propisa utemeljenih na znanosti, moguće je pomoći pušačima, koji se ne žele odviknuti, u bržem prijelazu na bitno manje štetan oblik konzumiranja duhana. FDA je time potvrdila da svi duhanski proizvodi više nisu na 'istoj listi' i riječ je o fundamentalnoj razlici. Za razliku od sagorijevanja koje se događa kod klasičnih cigareta, elektroničke cigarete i grijani duhani znatno manje štete zdravlju pa se radi toga i status tih proizvoda na tržištu mora regulirati na način kojim se pušače može informirati o navedenim činjenicama.