NAJ(NE)VAŽNIJI OBROK

PRAVA ISTINA O DORUČKU Znanstvenici konačno srušili najrašireniji mit o jutarnjem obroku i stvorili novu svjetsku prehrambenu paradigmu!

iStock

 

Može li obavezni doručak pomoći u mršavljenju? Pitanje je to na koje godinama pokušavaju odgovoriti brojne studije, ali zasad zajedničkog stava na tu temu - nema! Naime, i najnovija studija koja se bavi doručkom, upravo objavljena u jednom od najstarijih medicinskih magazina na svijetu, BMJ, kaže kako nema dokaza da obavezni doručak može pomoći u skidanju kilograma, odnosno da će preskakanje prvog dnevnog obroka “gomilati kilograme”.

Razotkrivanje

Istraživači sa Sveučilišta Monash u australskom Melbourneu analizirali su 13 nasumičnih kontrolnih studija uglavnom iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u proteklih 28 godina i tvrde da su time uspjeli razotkriti dva najčešća mita vezana uz doručak. Prije svega, nisu pronašli nikakve dokaze da doručak može pomoći u gubitku težine.

Naime, neki su tvrdili da taj obrok ubrzava sagorijevanje kalorija na početku dana te da sprečava kasnije prejedanje. Također, nema dokaza da preskakanje doručka povećava osjećaj gladi tijekom dana.

Stručnjaci tvrde da su sudionici istraživanja bili različitih tjelesnih težina, odnosno neki su bili deblji, a neki mršaviji i imali su različite navike u odabiru namirnica za doručak. Istraživanje je pokazalo da je zapravo ukupni dnevni unos kalorija veći kod ljudi koji su jeli doručak nego kod onih koji su ga preskakali.

Gladni i lakši

Također, oni koji su izostavljali doručak u prosjeku su bili pola kilograma lakši od onih koji ujutro jedu prvi obrok. Dio istraživača u ovoj studiji usredotočio se na učinke prehrane ili preskakanje doručka na bilo kakvu promjenu tjelesne težine, a drugi na utjecaj doručka na dnevni unos kalorija. Njihov je zaključak da obavezni doručak nije idealna strategija za mršavljenje. Zaključuju da je, kad se nekom preporučuje “obavezni doručak” zbog smanjenja kalorija, nužan oprez jer to, kažu, može imati suprotni učinak.

U članku povezanom s ovim istraživanjem Tim Spector, profesor genetičke epidemiologije na londonskom King’s Collegeu, ističe da valja znati da prehrana ili preskakanje doručka može imati različite učinke na različite osobe jer je svaki metabolizam jedinstven. “Ista mjerila ne odgovaraju svima i propisane smjernice za prehranu nerijetko se temelje na pogrešnim informacijama pa sve više djeluju kontraproduktivno jer se time umanjuju važne zdravstvene poruke. Dok ne stignu kvalitetne smjernice neće biti štete ako pokušamo s vlastitim eksperimentima u prehrani, odnosno u želji da smršavimo, uključujući i preskakanje doručka”, kaže Spector.

Posljednjih godina baš oko uloge doručka u prehrani vode se stručne, ali i nestručne rasprave i svatko ima “dokaz” za vlastitu teoriju. “Obavezno jedite doručak jer ćete ubrzati metabolizam. Nemojte jesti doručak jer će se tijekom dana brže ‘istopiti’ masti.” Nije čudo da smo zbunjeni jer jedinstvenog odgovora nema.

Slušajte tijelo

Kažu znalci da je to pitanje ne za milijun, već za milijarde dolara, a da decidirani odgovor zapravo i ne postoji. Zbog sve te “zbunjole” stručnjaci sve više preporučuju da treba osluškivati vlastito tijelo, uzeti u obzir stanje organizma, ali i godine. Među ostalim, odlučimo li se na, primjerice, restriktivni jelovnik ili, pak, na “zdravu prehranu” nužno je priznati samom sebi hoćemo li dugoročno izdržati tu životnu promjenu. Ako je odgovor negativan, dogodit će se isto ono što se događa nakon dijeta, kilogrami će se vrlo brzo vratiti zajedno sa starim prehrambenim navikama.

Preskače li se doručak, a onda se tijekom dana, a ponekad i noći, sve kompenzira prekomjernom količinom hrane, onda to sigurno neće dobro utjecati na gubitak težine. Sreće za mentalno zdravlje neće biti ni ako zbog propuštenog doručka sve do ručka intenzivno razmišljamo o hrani.

Dnevni unos energije

No, ako izostane taj negativni efekt, odnosno ako to znači manje kalorija u jednom danu, onda će efekt sigurno biti gubitak kilograma, jer bit i je u tome da se smanji dnevni unos energije. Stručnjaci drže da bi preskakanje doručka ili njegovo odgađanje moglo poboljšati i stanični oporavak jer kad je organizam u režimu gladovanja smanjuje se potencijalni “otpad” i kreće oporavak stanica. Kažu da bi to moglo imati protuupalni učinak zbog smanjenja razine C reaktivnog proteina te zaštitu od oksidativnog stresa.

Uostalom, i znanstvenica Krista Varady, sa čikaškog Sveučilišta Illinois, tvrdi da zasad nema dokaza da preskakanje doručka usporava metabolizam te tako pridonosi povećanju tjelesne težine.

Preskakanje doručka ili ne, ali i “filozofije” o tome koja hrana deblja, a koja ne, razne liposukcijske ili UN dijete s kojima se “prepolovimo” u kratkom vremenu sve više gube bitku sa sve češćim razumnim savjetima. Naime, kad se radi o višku kilograma sve je jasno - ako unosimo više energije od one koju potrošimo, kilogrami će se “slagati”.

Brzina i količina potrošnje kalorija ovisi o tome jesmo li ili nismo aktivni. Osim toga, dob visina, spol, omjer mišića i masti, gustoća kostiju, način života i naše opće zdravlje također imaju veliku ulogu u tome hoćemo li se ili nećemo udebljati od istih namirnica i iste količine hrane.

Spori metabolizam

Stručnjaci preporučuju da svatko za sebe izračuna količinu dnevnih kalorija koje treba unositi jer se s dobi usporava metabolizam, što znači da treba manje jesti, odnosno unositi manje kalorija kako godine prolaze. Preporučuje se izračun tzv. indeksa bazalnog metabolizma (BMR), minimalne količine energije koju organizam treba da bi funkcionirao u stanju mirovanja, koji ovisi o spolu dobi, visini, težini (https://www.myfitnesspal.com/tools/bmr-calculator).

No, tu priča oko izračuna potrebnih kalorija ne završava jer dobiveni BMR treba dodatno pomnožiti s određenim brojem ovisno o tome kolika nam je dnevna aktivnost. Riječju, ako je ona veća, onda je moguće više jesti, odnosno unositi više kalorija, a da se istodobno ne deblja. Veliki utjecaj na količinu potrebnih kalorija ima i dob s obzirom na činjenicu da se s godinama usporava bazalni metabolizam. Stručnjaci ističu da je u dobi od 19 do 25 godina preporučeni dnevni unos za žene 2000 kalorija, ali nakon 51 godine pada na 1600.

Dakako, sve su to “odokativne”, odnosno uprosječene vrijednosti i zato stručnjaci savjetuju da svako treba naći svoju idealnu brojku kad je riječ o unosu kalorija i optimalnu vrstu hrane za svoj organizam. U toj priči izbor tipa doručak ili ne ovisit će prije svega o tome što najbolje odgovara našem organizmu. Brojanje kalorija nije samo pitanje onoga što jedemo već prije svega koliko i kako trošimo kalorije.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo