Zdravlje je svima važno i u prvom planu, ali nažalost o njemu većina počinje brinuti tek kad stvari krenu po zlu. Dok organizam vozi, čak i uz poneki remont, teško da se prihvaćaju savjeti o odbacivanju cigareta, kojoj čašici više ili neumjerenom uživanju u hrani. Odmahuje se rukom i nabrajaju primjeri po kojima je “susjeda pušila i doživjela 90, a stric cijelog života pio pokoju čašicu više i doživio 80”.
Manji broj oboljelih
Mašta ima nevjerojatnu razinu baš kad se pokušava opravdati nebriga za vlastito tijelo i malo je onih koji će se samoinicijativno, zbog brige o zdravlju, odreći svega onog što će za koju godinu pokazati pravo lice kroz neku od opasnih bolesti. Stručnjaci ističu da se ulaganje u preventivu isplati i državi jer će se svaka uložena kuna vratiti višestruko kroz manji broj teško bolesnih građana. No, zasad ni jedna ni druga strana ne pokazuju veći interes baš za ono što se svima isplati. Primjeri skandinavskih zemalja, gdje je prevencija počela još prije dvadeset, pa i više godina, broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti upola je manji nego u Hrvatskoj.
Nove životne navike
Rak pluća također su, zahvaljujući samanjenju broja pušača, bitno smanjili jer čak 95 posto te zloćudne bolesti posljedica je opasne navike pušenja. Za razliku od njih, u Hrvatskoj je rak pluća i dalje na prvom mjestu smrtnosti kod muškaraca, a ni žene nisu daleko. Prof. dr. Eduard Vrdoljak, predstojnik onkološke klinike KBC-a Split, ističe da je, na žalost, rak pluća u 90 posto slučajeva neizlječiv i da je jedina prava odluka ne želi li se platiti životom tu ružnu naviku - prestanak pušenja.
Uostalom, nije samo rak pluća posljedica pušenja - ono uzrokuje i druge vrste zloćudnih, ali i kardiovaskularnih bolesti. Prof. dr. Željko Reiner, ravnatelj KBC-a Zagreb, naglašava da će u smanjenju umrlih od, primjerice, infarkta važno mjesto imati upravo odvikavanje od pušenja. Naime, prestanak pušenja smanjuje kardiovaskularni rizik i smrt za oko 30 posto. Prof. Reiner ističe da liječnici moraju više raditi na preventivi, a to znači uspjeti uvjeriti pacijente da moraju promijeniti i druge životne navike ako žele kvalitetno živjeti. No, upravo je to, čini se, najteže. Na posljednjem Europskom kardiološkom kongresu oko toga su se lomila koplja jer se pokazalo da i u drugim zemljama to ide teško. Hrana koja mami te užurbanost koja traži da se što prije stigne s jednog mjesta na drugo bez pomoći vlastitih organa za kretanje talože višak kilograma. Zaboravlja se da svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost smanjuje rizik od obolijevanja i smrti od kardiovaskularnih bolesti za čak 35 posto, a za 40 posto smanjuje loše masnoće u krvi.
Snižavanje krvnog tlaka
Optimalna tjelesna težina također postaje imperativ prevencije jer smanjenje samo jednog kilograma težine smanjuje krvni tlak za 1 mlilimetar žive u tlakomjeru. Koliko je to važno, pokazuje podatak da će smanjenje tlaka za dva milimetara žive smanjiti učestalost koronarne bolesti srca za 5 posto i moždanog udara za 6 posto. Drugim riječima, dobar odnos prema vlastitom tijelu vraća se dobrim zdravljem .
Bojimo se raka, a umiremo od bolesti srca
Čak 40 posto Hrvata boji se raka, a samo 20-ak posto njih u strahu je od infarkta ili neke druge kardiovaskularne bolesti. Istina je, pak, potpuno drukčija - od raka umire svaki četvrti stanovnik Hrvatske, a od srca ili moždanog udara svaki drugi umrli u jednoj godini, pokazala je studija koju je prije dvije godine provelo Hrvatsko kardiološko društvo.
Zabrinjavajuće je da polovica anketiranih nije znala kolike su im masnoće u krvi, a 20 posto ni visinu krvnog tlaka. Da im zdravlje nije na prvome mjestu dokazuje je i to da se većina onih koji imaju visoki kolesterol ne drži preporuka liječnika o prehrani koje im je dao liječnik. No, da ne bi sva krivnja bila na pacijentima, ista je anketa pokazala da su pacijenti dobili lijek, ali da čak polovica onih koji su imali kardiovaskularne probleme nije ni dobila upute liječnika za promjenu načina života.
Rano otkrivanje ključ je izlječenja
Sistematski pregledi, poglavito onih starijih od 50 godina trebali bi postati godišnja rutina. Ne samo da bi se neke česte, ali nerijetko neotkrivene bolesti poput dijabetesa otkrile dok još nisu ozbiljno narušile zdravlje većeg broja organa, nego bi i život u starijoj dobi bio kvaliteniji, a to je, među ostalim, cilj kvalitetne preventive. No, sve dok sami ne shvatimo da je najveći dio zdravlja u našim rukama, a da su liječnici oni koji znaju više pa ih ponekad treba poslušati za vlastito dobro, više ćemo se liječiti nego bolest spriječiti, što je puno jednostavnije i lakše.
Mjere idealne za zdravlje
- indeks tjelesne mase do 25
- opseg struka kod žena 80, a kod muškaraca do 94
- ukupni kolesterol manji od 5 milimola po litri krvi
- šećer u krvi manji od 6 milimola po litri krvi
- krvni tlak 140/90
Čimbenici rizika stanovnika u dobi od 18 do 65 godina
- visok krvni tlak
- povišene masnoće u krvi (kolesterol)
- povišeni trigliceridi
- debljina
- pušenje
- tjelesna neaktivnost
Sistematskim pregledima protiv bolesti
- jedanput godišnje žene trebaju obaviti papa-test kako bi se spriječio rak vrata maternice i druge teške ginekološke bolesti
- jedanput u dvije godine nakon 50. žene bi trebale obaviti mamografiju zbog ranog otkrivanja raka dojke
- pregled stolice na okultno krvarenje (oku nevidljivo) valja obaviti jedanput godišnje, i to muškarci nakon 50., a žene nakon 55. godine
- kolonoskopiju treba obavljati barem jedanput u pet godina nakon 55. godine kako bi se rak debelog crijeva otkrio što ranije
- muškarci bi nakon 50. trebali kontrolirati i PSA marker zbog raka prostate
- ultrazvučni pregled trbušne šupljine može otkriti rak bubrega
- registrira se razina masnoća i visoki krvni tlak te povišeni šećer u krvi dok još nema opasnih simptoma
Zabrinjavajuća nebriga o zdravlju
- 55 posto ima prekomjernu tjelesnu težinu ili ITM veći od 25
- 35 posto ima visok krvni tlak, a samo 11 posto dobro ga regulira uz pomoć lijekova
- čak 40 posto dijabetičara ima prekomjernu tjelesnu težinu
- 35 posto građana puši
- 250.000 kronični su alkoholičari
Ususret Svjetskom danu zdravlja
Svojim akcijama Pliva nastoji pokazati da su prevencija, edukacija i prihvaćanje zdravih životnih navika prvi i pravi korak na putu do zdravlja. Pozivamo vas da posjetite Plivin centar zdravlja u petak, 9. travnja, od 10 do 14 sati, i to na lokacijama:
Split - Trg Gaje Bujata
Rijeka - Korzo
Osijek - Trg Ante Starčevića
Zagreb - Trg Petra Preradovića
Savjeti Svjetske zdravstvene organizacije za zdrav život
- spavati 7 do 8 sati
- redovito treba doručkovati
- prijeko je potrebna dnevna tjelesna aktivnost - barem 30 minuta svakodnevnog brzog hoda
- u prehrani treba biti dosta voća i povrća, a što manje masnoća životinjskog porijekla te na minimum treba svesti dnevni unos sol
- ne treba jesti između obroka
- ne treba pušiti
- alkohol treba konzumirati umjereno, primjerice samo čašicu crnog vina na dan