Kada se simptomi srčanog udara javljaju postupno i ne uslijede nakon nekoga većeg napora, pacijenti se znatno rjeđe odlučuju obratiti liječnicima službe hitne pomoći, zaključili su američki znanstvenici.
Od 474 američkih pacijenata koji su se obratili službi hitne pomoći s opasnim smanjenjem dotoka krvi u srčani mišić, onima čiji su se simptomi javljali postupno trebalo je šest sati dulje nego što se preporučuje da pozovu pomoć i stignu do bolnice, ustanovili su američki liječnici. Podsjetili su da zbog prekida dotoka krvi u srčani mišić srčane stanice počinju odumirati, a pacijent osjeća snažniju ili slabiju bol u prsima.
Naime, takve postupne simptome nisu prepoznali niti su ih ozbiljno shvatili, premda su razmišljali o tomu da pozovu službu hitne pomoći.
Kao posljedica kasnijeg javljanja hitnoj službi liječnička im je pomoć ukazana u roku od osam sati od početka znakova srčanog udara, u usporedbi s prosječno 2,57 sati koliko je trebalo za pacijente koji su imali iznenadne i snažne simptome, podaci su tima znanstvenika objavljeni u stručnome časopisu European Journal of Cardiovascular Nursing.
U preporukama Američke udruge za srce (AHA) stoji da se bolesnicima sa srčanim udarom preporučuje dobivanje odgovarajuće medicinske skrbi u roku od manje od dva sata od početka simptoma da bi im se zajamčili najbolji izgledi kada je posrijedi izbjegavanje trajnih oštećenja srčanog mišića.
Kod iznenadnoga srčanog udara pacijenti od samog početka osjećaju vrlo jake bolove u predjelu grudnog koša. No simptomi postupnog napada mogu ne upućivati na srčani udar, napominju autori.
To su obično osjećaj blage nelagode u sredini prsnoga koša koji traje nekoliko minuta ili nestane pa se opet pojavi, bol u jednoj ili objema rukama, u predjelu leđa, vrata, čeljusti ili trbušne šupljine, kratak dah te simptomi koje uobičajeno ne osjećate, poput iznenadne navale hladnog znoja, mučnine, nesvjestice, sveopćeg umora ili neobjašnjiva osjećaja da će sve propasti.
"Pacijenti koji dožive srčani udar ne bi trebali pomisliti da su simptomi koje osjećaju zapravo lažni alarm", rekla je dr. Sahereh Mirzaei sa Sveučilišta Illinois u Chicagu, ujedno i voditeljica studije. "Nazovite 194 i što brže dođite do službe za hitnu pomoć."
Autori su analizirali podatke o pacijentima koji su sudjelovali u većem istraživanju. Rezultati njihove analize fokusirali su se na 343 muškarca i 131 ženu u dobi od 29 do 93 godine
Oni su zbog zdravstvenih problema bili primljeni na odjele hitne službe u najbližim bolnicama, a kasnije se potvrdilo da je riječ o akutnome koronarnom sindromu - iznenadnom smanjenom dotoka krvi u srčani mišić.
Gotovo polovina ispitanika, njih oko 44 posto, prijavila je postupne simptome srčanog udara, a ostali iznenadne. Zanimljivo je da su polovini ispitanika trebala četiri sata ili više da se jave službi hitne pomoći.
Atipična slika srčanog udara bila je češća kod mlađih bolesnika, u dobi od 35 do 40 godina ili u starijih, iznad 75 godina, kao i u bolesnika sa šećernom bolešću te osobito kod žena.