StoryEditor
ZDRAVLJE

REZULTATI VELIKOG ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA U 40 ZEMALJA Svaka bi druga Hrvatica htjela veće grudi, a to utječe na kasnije otkrivanje raka

Ilustracija
 Jakov Prkić / CROPIX

Više od pola Hrvatica željelo bi imati veće grudi, manje od trećine zadovoljno je “trenutačnim stanjem”, a samo 17 posto drži da su manje grudi “bolja opcija”.

Pokazalo je to istraživanje znanstvenika s britanskog Sveučilišta Anglia Ruskin (ARU) provedeno na 18.000 žena u 40 zemalja.

Istraživanje se u Hrvatskoj provodilo u Rijeci i Zadru, a prosječna dob anketiranih žena bila je 33 godine. Hrvatice se zapravo uklapaju u globalni prosjek koji kaže da polovica žena smatra da su im grudi premale, a samo četvrtina da su prevelike. Znanstvenici pak upozoravaju da bi ovaj način razmišljanja žena o vlastitim grudima mogao imati posljedica i na žensko zdravlje. Drže da će one nezadovoljne svojim poprsjem rjeđe provjeravati svoje dojke, a to bi značilo da će i kasnije otkriti moguće zloćudne kvržice odnosno rak.

Bitne promjene

Naime, žene koje su nezadovoljne svojim grudima “priznale” su da će se “rijetko gledati u ogledalo” odnosno provjeravati ima li promjena u njihovim dojkama. Inače, istraživači naglašavaju da je samo 29 posto žena iz 40 zemalja, prosječne dobi od 34 godine, zadovoljno svojim grudima, dok je 48 posto željelo veće dojke. Otprilike 23 posto žena željelo je manje grudi.

Prema ovom istraživanju, najnezadovoljnije svojim grudima su Japanke i Kineskinje pa bi njih 90 posto željelo “pod nož”, odnosno promjenu izgleda. No, za razliku od njih Kolumbijke su najzadovoljnije veličinom svojih grudi, i to tvrdi čak njih 57 posto. Slijede žene u Paragvaju i Gani s 51 posto, potom u Španjolskoj s 45 posto, slično kao u Norveškoj i Nizozemskoj. Za razliku od njih u Japanu i Kini je takvih samo 10 posto, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 20 posto, kao i u Pakistanu, Maleziji, Tajlandu i Libanonu. Također, samo četvrtina Amerikanki zadovoljna je svojim poprsjem pa ne čudi da je najčešća estetska operacija u SAD-u upravo povećanje grudi.

Vodeći istraživač ove studije, profesor Viren Swami, rekao je da to predstavlja “ozbiljnu brigu za javno zdravlje” jer je većina žena širom svijeta po svemu sudeći nezadovoljna svojim grudima.

U ovom su istraživanju znanstvenici ženama postavljali pitanja o njihovom zadovoljstvu grudima i tijelom, kao i njihovom dobi. Pitali su ih, među ostalim, i koliko često “provjeravaju” grudi zbog promjena poput kvržica.

Bez obzira na veličinu dojki znanstvenici upozoravaju da je vrlo važno s vremena na vrijeme pažljivije pogledati što se zbiva. Primjerice, ako se pojavi oteklina to može biti znak lobularnog ili upalnog raka dojke. Jednako tako alarm je i udubljenje koje se pojavi na dojci jer se može raditi o raku na tkivu koje povlači dojku prema unutra. Ponekad su opasne i ranice koje se pojave na koži. Toplina i crvenilo na trećini jedne dojke govori da se možda radi o upalnom raku, a bezopasan nije ni iscjedak iz bradavice.

Uvučena bradavica ili promjena oblika i veličine dojke razlog je da se provjeri zdravlje, kažu liječnici. No, ističu da je svakako što prije nužno provjeriti bilo kakvu kvržicu koja se napipa u dojci tijekom samopregleda.

Valja podsjetiti da podaci govore da će primjerice u Hrvatskoj svaka deseta žena oboljeti od raka dojke, odnosno godišnje njih više od 2500. Nažalost, gotovo 1000 će umrijeti jer je rak otkriven u kasnom stadiju unatoč programu probira ranog otkrivanja raka dojke. Stručnjake zabrinjava sve mlađa dob pacijentica od kojih su neke mlađe od 30 godina.

Primjetni pomak

“Kad se tumor otkrije rano, odnosno kad mu veličina ne prelazi jedan centimetar gotovo je u potpunosti izlječiv, dok je petogodišnje preživljenje kod uznapredovalog stadija bolesti od 35 do 75 posto. Naravno da je za prognozu bolesti, osim veličine, bitna i vrsta karcinoma, stupanj njegove zloćudnosti, proširenost u pazušne limfne čvorove, hormonski status i HER-2 status.”, objašnjava prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Naglašava da je u Hrvatskoj ipak primjetan pomak, odnosno rak dojke sve se ranije otkriva.

“Žene moraju više voditi brigu o svom zdravlju. Strašno je kad primjerice žena koja živi u Zagrebu dođe s rakom dojke veličine šake kad više nitko i ništa ne može pomoći. Vjerojatno je ipak probir ranog otkrivanja doveo do toga da se danas u Hrvatskoj smanjuje broj žena koje dolaze k liječniku s metastatskom bolešću, a povećanju preživljavanja pomogle su i nove terapije”, zaključuje Pleština.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 06:09