EKSPLOZIJA ZARAZE

Slučaj Manausa: Koja je cijena imuniteta krda i je li to preopasan put za Hrvatsku?

Kada bismo brojke iz Manausa primijenili na Hrvatsku, morali bismo žrtvovati 7500 hrvatskih građana
 Michael Dantas/AFP

Nedavno je skupina brazilsko-britanskih znanstvenika objavila preliminarnu studiju o brazilskom gradu Manausu, koji je možda imao toliko mnogo zaraženih koronavirusom da su njegovi stanovnici izgradili kolektivni imunitet, tj. "imunitet krda". Skupina koju je vodila Ester Sabino sa Sveučilišta Sao Paulo analizirala je uzorke iz banke krvi u Manausu kako bi se ustvrdila razina antitijela na koronavirus. Znanstvenici su procijenili kako je od prvog slučaja zaraze koronavirusom u ožujku, do rujna bilo zaraženo između 44 i 66 posto stanovnika Manausa, od kojih je službeno potvrđena smrt kod njih 2462.

To bi moglo biti dovoljno da se u gradu s 1,8 milijuna stanovnika stvori "imunitet krda". Iako studija nije prošla stručnu recenziju (peer review) te stoga još nije objavljena u znanstvenom časopisu, izazvala je velike rasprave o kolektivnom imunitetu kod novog koronavirusa SARS-CoV-2. Podsjetimo kolektivni imunitet jest oblik zaštite od epidemijskog širenja zarazne bolesti u kojem infektivna klica (patogen) ne uspijeva prijeći sa zaraženog na zdravog pojedinca zbog činjenice da u populaciji postoji dovoljan postotak pojedinaca imunih na djelovanje tog patogena. Što je postotak imunih pojedinaca u populaciji veći, to je mogućnost prijenosa zaraze i nastavka epidemije manja.

Na početku pandemije koronavirusa procijenjeno je da bi za dosezanje "imuniteta krda" trebalo biti zaraženo barem 50 do 70 posto populacije. U Manausu, glavnom gradu brazilske države Amazonije, prvi slučaj covida-19 zabilježen je 13. ožujka, nakon čega je došlo do prave eksplozije bolesti. Iako su lokalne vlasti pokušale uvesti određene epidemiološke mjere, ali ne i lockdown, zaraza se ubrzano širila u siromašnim četvrtima zbog prenapučenosti i loših higijenskih uvjeta. Stoga je u svibnju Manaus bio poprište jezivih prizora iz zagušenih bolnica, iskapanja masovnih grobnica i tijela koja su se gomilala u hladnjačama. No, nakon toga epidemija je počela slabiti te je početkom rujna posustala.

- Svi pokazatelji ukazuju na to da je tako velika izloženost virusu smanjila broj novih slučajeva zaraze i smrti u Manausu. Prema našim spoznajama, prevalencija između 44 i 66 posto najviša je dosegnuta u svijetu - izjavila je prof. Ester Sabino. Njezin tim procijenio je smrtnost ukupnog broja zaraženih ili IFR (infection fatality rate) na 0,28 posto.

Drugim riječima, od covida je u Manausu umrla jedna od 350 zaraženih osoba. No, imunolozi smatraju da je način dostizanja "imuniteta krda" u Manausu opasan put i zoran pokazatelj lošeg sustava javnog zdravstva. - Kolektivni imunitet prirodnom infekcijom nije strategija. To je znak da vlada nije uspjela kontrolirati zarazu, i to je platila velikim gubitkom života - izjavio je za Technology Review Florian Krammer, imunolog iz Bolnice Mt. Sinai u New Yorku.

U slučaju Manaus, valja imati na umu da je to grad mladih ljudi, jer je prema podacima Brazilskog instituta geografije i statistike, svega šest posto stanovnika starije od 65 godina. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je 20,37 posto ljudi starije od 65 godina, a takve su osobe izložene puno višem riziku umiranja od covida nego mladi. No, čak i kada bismo brojke iz Manausa primijenili na Hrvatsku, to znači da bismo za dosezanje kolektivnog imuniteta prirodnom infekcijom žrtvovali barem 7500 hrvatskih građana.

Stručnjaci nadalje upozoravaju i na to što u slučaju prebolijevanja covida-19 ne znamo koliko je imunitet trajan. - Nešto što je postalo očito u našoj studiji, a što pokazuju i druge skupine, jest da antitijela protiv SARS-CoV-2 brzo nestaju, nekoliko mjeseci nakon infekcije. To se jasno pokazuje u Manausu - zaključio je Lewis Buss, jedan od autora studije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. listopad 2020 18:18