Superbakterija New Delhi metalo-beta-laktamaza (NDM-1), koja posljednjih dana izaziva paniku u susjednoj Srbiji, nije nepoznata ni hrvatskim liječnicima. Naime, od 2009. godine, kada je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj bakterije koja je otporna na antibiotike, pa do danas od nje je oboljelo 17 osoba. Iako se spominje visoka smrtnost, u Hrvatskoj, kako doznajemo, nije bilo smrtnih slučajeva, a posljednja infekcija ovom bakterijom u zabilježena je u srpnju. To je bio peti i posljednji slučaj u 2013. godini.
Prof. dr. Arjana Tambić Andrašević, voditeljica centra za praćenje resistencije pri Ministarstvu zdravlja, objašnjava kako nije riječ ni o čemu novom i da do sada nije bilo grupiranja bolesnika.
- Tijekom 2013. godine imali smo pet oboljelih. Svi su iz različitih hrvatskih gradova, stoga ne možemo govoriti o epidemiji. Činjenica jest da je moguće da pacijenti zapadnu u ozbiljna zdravstvena stanja, ali prema mojim saznanjima, nije bilo smrtnosti od superbakterije - kaže Tambić Andrašević. Objašnjava kako nije problem u bakteriji, nego u enzimu koji se veže za bakterije.
- Svaki čovjek u svojoj fiziološkoj flori ima dobre bakterije iz crijeva. Zašto se, zapravo, pacijenti zaraze superbakterijom u bolnici? Riječ je o osobama koje su već narušenog zdravlja. Primjerice, kada pacijent odlazi na operaciju i kada se uvode kateteri, može doći do infekcije i zato su te bakterije klasične za bolnicu - kaže Tambić Andrašević.
No, ono što je specifično za konkretnu bakteriju jest da je otporna na gotovo sve antibiotike. U Hrvatskoj se za sada protiv nje bore s dva antibiotika. Za sada je liječenje moguće, objašnjava Andrašević, ali u nekim zemljama došlo je do toga da ne postoje antibiotici na koje pacijenti reagiraju.
- Zdravi ljudi nikako nisu ugroženi. Važno je da Hrvatska nije žarište ovog dijela Europe. Za sada je učestalost manja od 1 posto, ali za deset godina bit će 2 posto, za dvedeset će njezina učestalost biti 15 posto i to je problem budućnosti zbog kojeg već sada ozbiljno razmišljamo o tome - objašnjava.
I ostali stručnjaci, pa i oni srpski, kažu da infekcija bakterijom ovisi o starosti pacijenta, imuniteta, ali i o kvaliteti medicinskih usluga u zemlji u kojoj se bolesnik nalazi.
Velike mjere opreza
Prema nekim procjenama smrtnost od superbakterije je oko 50 posto, ali ako ne bude više antibiotika na koje će pacijent reagirati, stopa se može i povećati. Za otpornost bakterije na antibiotike djelomice je kriva populacija i nepotrebno trošenje antibiotika.
- Svijest o trošenju antibiotika trebala bi se promijeniti. Čak 60 posto svih koji koriste antibiotike, to čine nepotrebno. Logično je da bakterije postaju sve otpornije - smatra Tambić Andrašević.
Jutarnji.hr ima novu rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Ono što je također vrlo važno, kaže, jest preventiva. Osim higijene bolnica, sve osobe koje se nalaze u zdarvstvenoj ustanovi, bilo da su kliconoše, bilo da imaju razvijenu infekciju, moraju odmah biti presljene u kontaktnu izolaciju.
- Kako je riječ o bakteriji, a ne virusu, širenje je puno teže i sporije, ali mjere opreza moraju biti jake - zaključuje Tambić Andrašević.
Smrtnost od bakterije NDM-1 je 50 posto, ali zdravi ljudi nisu ugroženi
- New Delhi metalo-beta-laktamaza ili skraćeno NDM-1, tzv. superbakterija koja je uglavnom otporna na antibiotike, napada osobe već narušenog zdravlja pa se razvija na bolničkom liječenju.
- Oboljeli najčešće umiru od upale pluća i infekcije urinarnog trakta, a prema nekim procjenama, smrtnost je oko 50 posto.
- Povijest superbakterije poznata je od 2009., kada je engleski profesor povezao slučaj u Engleskoj tj. 20 pacijenata, a infekcija je vukla prema Indiji. Zaključeno je da su svi pacijenti povezani s Indijom, bilo da su se u njoj liječili ili su tamo odlazili na estetske zahvate.
- Širenje se suzbija tako da se bolnice održavaju čistima i da se pacijenti promptno