- Vjerujem da smo svi svjesni činjenice kako je debljina - tiha epidemija našeg doba. U Hrvatskoj, kao i diljem Europe i svijeta, brojke rastu - kazala je ministrica Irena Hrstić, na konferenciji o debljini u organizaciji Jutarnjeg lista, te dodala da je istina da postoji problem, ali i rješenje.
Više od 1.180.000 odraslih osoba u Hrvatskoj živi s debljinom – gotovo svaki treći građanin.
- No iza tih brojki ne stoje samo kilogrami. Stoje i ozbiljni rizici: šećerna bolest, s kojom u Hrvatskoj živi više od 500.00osoba), kardiovaskularne bolesti koje su uzrok 45 % svih smrti godišnje, određeni oblici raka, ali i narušeno mentalno zdravlje, izolacija, sram i stigma. Jer debljina - uz sve fizičke posljedice - sa sobom nosi i veliki emocionalni teret - kazala je Hrstić, koja smatra da su upravo ovakve konferencije važne kako bi se razgovaralo o ovom globalnom problemu.
Debljina pogađa više od 65 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, a sve se češće javlja i kod djece i adolescenata. Unatoč brojnim kampanjama i edukacijama, u društvu je još uvijek prisutna pogrešna percepcija da je debljina isključivo rezultat osobnog izbora, a ne kronična bolest sa složenim biološkim, psihološkim i socijalnim uzrocima. Debljina se, nažalost, najčešće gleda kroz ljepotu tijela, a ne zdravlje i činjenicu da je riječ o bolesti koju treba liječiti, koja ima svoju šifru E66. Upravo zato Jutarnji list konferencijom pokreće raspravu kako bi se otvoreno progovorilo o realnim, znanstveno utemeljenim rješenjima.
U brojkama to izgleda ovako: čak 1,2 milijuna Hrvata ima višak kilograma, i to se tiče svih dobnih skupina. S debljinom žive djeca, mladi, odrasli...
Pretilost, dakle, nije epidemija koja je zahvatila samo odrasle, nego i djecu i mlade koji će ovim načinom života, ako nešto ne promijenimo, postati pretili odrasli i opet tako odgajati svoju djecu.
S obzirom na ozbiljnost ovog javnozdravstvenog problema, u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn u srijedu, 11. lipnja, održala se konferencija pod nazivom "Debljina - ozbiljan problem, rješenja postoje". Riječ je o važnom javnozdravstvenom događaju koji je okupio vodeće hrvatske stručnjake iz medicine i srodnih područja s ciljem pokretanja ozbiljnog, stručnog i konstruktivnog dijaloga o jednoj od najkompleksnijih zdravstvenih kriza današnjice.
Ovo je i važna medijska tema jer je nužno kontinuirano isticati koliko je problem debljine u Hrvatskoj ozbiljan kako u zdravstvenom tako i u društvenom smislu.
Konferenciju je otvorila ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić izlaganjem o državnoj strategiji borbe protiv debljine, a potom je prof. dr. sc. Sanja Klobučar govorila o debljini kao kroničnoj bolesti i javnozdravstvenom izazovu.
- Debljina je jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema današnjice, a u Hrvatskoj s njom živi svaka treća odrasla osoba. Riječ je o kroničnoj, recidivirajućoj bolesti koja značajno povećava rizik od šećerne bolesti tipa 2, srčanožilnih bolesti, određenih vrsta karcinoma i brojnih drugih zdravstvenih komplikacija - naglasila je prof. Klobučar.
Dodala je kako se osobe koje žive s debljinom suočavaju s kraćim životnim vijekom, smanjenom kvalitetom života te ograničenom funkcionalnom sposobnošću. Debljina stoga, navodi prof. Klobučar, nije pitanje osobnog izbora, nego rezultat složenih međudjelovanja genetskih, okolišnih, psiholoških i socioekonomskih čimbenika. Unatoč sve raširenijoj prisutnosti, debljina je i dalje nedovoljno prepoznata kao ozbiljan medicinski problem koji zahtijeva sustavan pristup i stručnu podršku.
- Zdravstveni sustav mora osigurati pravodobno prepoznavanje, dostupno liječenje i dugoročnu skrb za osobe s debljinom, bez stigmatizacije i diskriminacije. Prevencija i liječenje debljine moraju postati prioritet javnog zdravstva kako bismo zaštitili zdravlje nacije i smanjili opterećenje zdravstvenog sustava. Vrijeme je da kao društvo promijenimo narativ jer debljina nije samo estetski problem, nego ozbiljno medicinsko stanje koje traži razumijevanje, edukaciju i djelovanje - zaključuje prof. Klobučar.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), stanje se s godinama drastično pogoršava. Naime, od 1990. godine debljina u odraslih više se nego udvostručila na globalnoj razini, a debljina u adolescenata se čak učetverostručila. Godine 2022. je 37 milijuna djece mlađe od pet godina imalo prekomjernu tjelesnu masu, a djece i adolescenata u dobi od pet do 19 godina s prekomjernom tjelesnom masom bilo je 390 milijuna, od kojih je 160 milijuna imalo debljinu. Očekivanja su da će se globalno do 2035. godine debljina u djece i više nego udvostručiti u odnosu na podatke iz 2020., prema projekcijama Svjetske federacije za debljinu.
Kako debljina sa sobom nosi cijeli niz kroničnih bolesti, vrlo je važno provoditi i programe prevencije. Zanimljivo je da je jedna od najpoznatijih i najzdravijih dijeta mediteranska prehrana. Upravo je Hrvatska u tom podneblju i sve namirnice za zdravu prehranu trebale bi nam biti nadohvat ruke. No, užurbani život, brza i prerađena hrana ostavili su trag na velikom dijelu stanovništva.
Stoga će se razgovarati i o bolestima na koje utječe ili ih izaziva debljina. Akademik Davor Miličić uveo je publiku u središnju panel-raspravu temom o utjecaju debljine na srčano zdravlje.
U panel-raspravi, koja se usmjerila na posljedice, dijagnostiku i liječenje debljine, posebna pažnja posvećena je farmakoterapiji kao legitimnom alatu u sklopu multidisciplinarnog pristupa. O svojim iskustvima i stručnim perspektivama govorili su endokrinolozi, psihijatri, liječnici obiteljske medicine i specijalisti iz područja ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije. Cilj je prikazati cjelovit pristup liječenju, koji se temelji na najnovijim znanstvenim spoznajama i uspješnim primjerima iz prakse.
Jutarnji list želio je ovom konferencijom pružiti platformu za razmjenu znanja među stručnjacima i donošenje učinkovitijih rješenja za jedan od najvećih zdravstvenih izazova našeg vremena.
Komentari
0