POKAZALA STUDIJA

Teške posljedice lockdowna: Tijekom pandemije porastao broj slučajeva depresije i anksioznosti

 Ilustracija/Science Photo Library/Sciencephoto/Profimedia
Čak i prije pandemije, sustavi zaštite mentalnog zdravlja u većini zemalja bili su nedovoljno opremljeni i neorganizirani, rečeno je

Pandemija covida-19 dovela je do porasta anksioznosti i velikih depresivnih poremećaja u cijelome svijetu, osobito među ženama i mladima, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet.

Slučajevi depresije i anksioznosti povećali su se za više od četvrtine u svijetu 2020. godine zbog pandemije covida-19.

Studija je prva koja je procijenila globalne utjecaje pandemije na velike depresivne poremećaje i anksiozne poremećaje, navodeći ih prema dobi, spolu i lokaciji u 204 zemlje i teritorija 2020. godine.

Rezultati pokazuju da su se prošle godine slučajevi velikih depresivnih poremećaja i anksioznih poremećaja povećali za 28% odnosno 26%.

"Ovo naglašava hitnu potrebu za jačanjem zdravstvenih sustava", rekao je vodeći autor studije Damien Santomauro iz Queensland Centra za istraživanje mentalnog zdravlja, School of Public Health, Australija.

"Čak i prije pandemije, sustavi zaštite mentalnog zdravlja u većini zemalja bili su nedovoljno opremljeni i neorganizirani," dodao je.

Žene su bile više pogođene od muškaraca, a mlađi ljudi bili su pogođeniji od starijih skupina. Mladi su patili jer ih je zatvaranje škola držalo podalje od prijatelja, a mnoge su se žene suočile s povećanim rizikom od nasilja u obitelji, rekli su istraživači.

Studija, koju su vodili akademici sa Sveučilišta Queensland u Australiji, zabilježila je 76 milijuna dodatnih slučajeva anksioznih poremećaja i 53 milijuna teških depresivnih poremećaja kako se covid-19 širio u 2020. godini.

"Nažalost, iz brojnih razloga, žene su uvijek imale veću vjerojatnost da će biti teže pogođene društvenim i ekonomskim posljedicama pandemije", rekla je koautorica studije Alize Ferrari.

"Dodatne brige i odgovornosti u kućanstvu obično padaju na žene, vjerojatnije je i da će žene biti žrtve obiteljskog nasilja, koje se povećalo u različitim fazama pandemije".

"Zatvaranje škola i druge zabrane mladim ljudima ograničavaju sposobnost učenja i komunikacije sa svojim vršnjacima, a u kombinaciji s povećanim rizikom od nezaposlenosti također su pridonijeli daljnjem opterećenju mentalnog zdravlja mlađih osoba", dodaje.

Istraživanje je obuhvatilo 48 prethodno provedenih studija iz cijeloga svijeta, a svoje je rezultate spojilo u meta-analizu kako bi se kvantificirala prevalencija poremećaja mentalnog zdravlja u 204 zemlje i teritorija 2020. godine.

Procijenjuje se kako je 28% povećanja slučajeva velikog depresivnog poremećaja, na 246 milijuna slučajeva, u odnosu na procijenjenih 193 milijuna slučajeva da se pandemija nije dogodila.

Autori studije upozorili su da postoji nedostatak kvalitetnih podataka o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje u mnogim siromašnijim zemljama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. listopad 2021 09:14