Revolucionarna terapija za liječenje raka koja koristi imunološki sustav pacijenta za napad na metastatske tumore postaje paradigma za uspješno liječenje zloćudnih bolesti. Rezultati kliničkih ispitivanja pokazali su da su, primjerice, pacijenti s uznapredovalim rakom krvi kojima se predviđalo još 5 mjeseci života ušli u potpunu remisiju bolesti, a nakon 18 mjeseci praćenja nije bilo znakova vraćanja bolesti. Terapija se sastoji od u laboratoriju genetski promijenjenih T stanica pacijenta koje mu se potom vraćaju kako bi napadale stanice raka. Nakon takve terapije više od 90 posto od 35 pacijenata s akutnom limfoblastičnom leukemijom ušlo je u remisiju bolesti.
U druge dvije studije u kojima se koristila ista metoda bilo je uključeno 40 pacijenata ili s non-Hodgkin limfomom ili s limfocitnom leukemijom, a imali su 80-postotni odgovor na liječenje. Od toga je polovica ušla u kompletnu remisiju tijekom 18-mjesečnog praćenja, kažu znanstvenici. Detalji ovih kliničkih studija objavljeni su na kongresu Američkog društva za unaprjeđenje znanosti koji se upravo održava u Washingtonu. Stručnjaci ističu da je ipak riječ o ranim studijama s T-limfocitnom terapijom i dodaju da ona zasad nije djelotvorna kod svih pacijenata, a može imati toksične nuspojave, uključujući smrt.
Imunološka obrana
Inače, T limfociti su stanice koje tvore važan arsenal imunološke obrane organizma. One uspijevaju identificirati napad virusa i bakterija i pokrenuti brzi odogovor kad tijelo ponovno bude napadnuto. Primjer su cjepiva protiv nekih bolesti koja nas godinama uspijevaju zaštititi od bolesti jer naprosto “pamte neprijatelje” na koje trebaju reagirati. Riječju, kad T stanica susretne neki antigen, ona se aktivira, ubija viruse ili bakterije, ali i uključuje memorijsku “karticu’’ za određenu boelst. Ponekad one ostanu u organizmu cijeli život. Zbog toga se i ova imunoterapija protiv raka krvi smatra revolucionarnom jer bi mogla omogućiti i dugotrajniju zaštitu od zloćudnih bolesti.
“U laboratoriju i u kliničkim studijama vidjeli smo dramatične odgovore kod pacijenata s tumorima rezistentnim na visoke doze konvencionalne kemoterapije. Kod nekih kojima je ostalo još možda pet mjeseci života rezultati su bili nevjerojatni, ali bilo je i onih kod kojih odgovor na liječenje nije dugo trajao. Pred nama je još puno posla”, zaključio je Stanley Riddell iz Fred Hutchinson Cancer Research Centra u Seattleu.
Ciljano djelovanje
Hrvatskim hematolozima dobro su poznata ova svjetska istraživanja koja traju već nekoliko godina, a očekivanja su velika premda ta terapija dugo neće biti široko dostupna s obzirom na to da se radi samo u velikim i skupim laboratorijima. Prema nekim procjenama, liječenje samo jednog pacijenta vjerojatno košta više stotina tisuća dolara.
- Već nekoliko godina u svijetu se radi na tzv. T-limfocitnoj terapiji koja bi mogla biti budućnost liječenja ako ne svih karcinoma, a ono gotovo sigurno raka krvi - kaže hematolog prof.dr. Damir Nemet, pročelnik Kliničkog zavoda za hematologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Dodaje da se terapija zaista može nazvati revolucionarnom jer se u laboratoriju na T stanicama genetski mijenjaju receptori za tumorske antigene i onda djeluju ciljano tako da uništavaju zloćudne stanice.
- Jednostavnije rečeno, pruža se mogućnost da umjesto da tumor napadamo ‘baražnom vatrom’ i pritom oštetimo i zdravo tkivo, gađamo ciljano ‘snajperom’. No, tako će se teško moći liječiti tzv. solidni tumori koji su ‘nakupine’ na pojedinim organima. Krv je, naime, tekuća i lakše dostupna, a rezultati su zasad odlični. No, sigurno je da još dugo ova terapija neće biti dostupna većem broju pacijenata - naglašava prof. dr. Nemet.
Još puno posla
Na moguće nuspojave koje bi mogle biti prepreka da se terapija široko koristi upzorava hematologinja prof. dr. Slobodanka Ostojić Kolonić, predstojnica Interne klinike Kliničke bolnice Merkur. - Kao i uvijek kad se radi o novim terapijama, i kod ove s T limfocitima prvi pacijenti su oni koji imaju zadnju fazu bolesti i spremni su prihvatiti rizik. Rezultati liječenja na relativno malom broju pacijenata su obećavajući, ali bit će još dosta posla na ovoj terapiji prije nego što postane opće prihvaćena - kaže prof. dr. Ostojić Kolonić.
Naglašava da se kod te terapije oslobađaju citokini pa nuspojave mogu biti slične onima kod odbacivanja presađenih organa. - Naprosto, radi se o ozbiljnom zadiranju u imunološki sustav. No, kao ideja ova je terapija po svemu sudeći budućnost liječenja zloćudnih bolesti krvi - kaže prof. dr. Ostojić Kolonić.
Premda je vjerojatno da se isti princip liječenja neće moći primijeniti na tzv. solidne tumore poput raka prostate, dojke, debelog crijeva... onkolog prof. dr. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split, tvrdi da i za te vrst zloćudnih bolesti ima “municije”.
Znanost pobjeđuje
“Za tzv. solidne tumore revolucija u liječenju nije promjena T limfocita nego lijekovi koji omogućavaju organizmu da ponovo aktivira svoj imunološki sustav koji je ‘prevario’ tumor.
Riječ je o tzv. checkpoints inhibitorima koji ponovo vraćaju snagu imunološkom sustavu pacijenta koji je bio ‘prevaren’ od tumora. Radi se o lijekovima za, primjerice, liječenje zloćudnog metastatskog melanoma, nekih vrsta raka pluća, raka prostate poput nivolumaba, ipilimumaba, pembrolizumaba, avelumaba... koji imaju obećavajuće rezultate”, prof. dr. Vrdoljak. Riječju, ti lijekovi “ne rade” kao kemoterapija uništavajući i zloćudne i zdrave stanice nego učinkovito otpuštaju “kočnice” imunološkog sustava, što omogućava da se organizam sam obrani od napadača.
Znanost malo pomalo ipak dobiva bitke protiv raznih vrsta tumora premda će rat teško dobiti.