U hrvatskoj vodi za piće utvrđene niske koncentracije mikroplastike

U vodi za piće u Hrvatskoj utvrđene su niske koncentracije mikroplastike, pokazali su rezultati istraživačkog monitoringa koji je proveo Institut za vode "Josip Juraj Strossmayer" u Zagrebu. Ti su podaci objavljeni u Izvještaju o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Podaci pokazuju da je u vodi nakon obrade i u distribucijskoj mreži utvrđena prosječna koncentracija od 0,144 čestice prioritetnih polimera po litri, odnosno približno jedna čestica mikroplastike na sedam litara vode. U nacionalnom izvješću navodi se da su dobiveni rezultati usporedivi ili niži od vrijednosti navedenih u dostupnoj europskoj literaturi, koje se kreću od približno 0,9 do oko 2 čestice po litri, što je mnogo više od prosječne vrijednosti izmjerene u Hrvatskoj. Europski monitoring obuhvaća čestice mikroplastike veličine od 20 mikrometara do 5 milimetara.

Uz obavezna mjerenja propisana europskom metodologijom, Institut je istraživanje proširio i na analizu sirove vode. Time je prvi put bilo moguće pratiti što se događa s mikroplastikom tijekom procesa pripreme vode za ljudsku potrošnju. Analize su pokazale da se u promatranim vodoopskrbnim sustavima koji koriste površinske vode broj čestica mikroplastike tijekom obrade prosječno smanjio za 94,7 posto.

"Najveća vrijednost ovog istraživanja nije sama izmjerena vrijednost, nego činjenica da je Hrvatska prvi put uspostavila nacionalnu referentnu vrijednost određenu prema zajedničkoj europskoj metodologiji. U znanosti jedno mjerenje rijetko daje konačan odgovor. Vrijednost dobiva tek kada postane dio dugoročnog niza usporedivih mjerenja. Upravo tako nastaju pouzdani podaci na kojima se temelje odgovorne odluke o zaštiti i upravljanju vodnim resursima",rekao je u priopćenju za javnost ravnatelj Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer" Mario Šiljeg.

Termin mikroplastika, kojim označavamo plastiku manju od pet milimetara, skovao je 2004. dr. Richard Thompson, profesor biologije mora sa Sveučilišta u Plymouthu, nakon što je pronašao hrpe plastičnih komadića veličine riže na jednoj engleskoj plaži. U godinama koje su uslijedile znanstvenici su locirali mikroplastiku diljem planeta, od dna Marijanske brazde do vrha Mount Everesta. Mikroplastika se nalazi u soli, pivu, svježem voću i povrću i pitkoj vodi. Već neko vrijeme znamo da mikroplastika nanosi štetu ribama, no mjerenje mogućih negativnih učinaka plastike na ljude daleko je teže nego na životinjama. Znanstvenici još nemaju decidiran stav oko utjecaja mikroplastike na ljude jer su to istraživanja koja zahtijevaju puno vremena.