Goji bobice, acai, chia sjemenke. Zatim moringa, nangka, spirulina, kokosova voda... Svake godine pojavljuje se novi popis superhrane za kojom u razvijenom svijetu raste apetit. Primjerice, čak 60 % Britanaca kupuje nešto od tzv. superhrane, a to isto čini i devet od deset Amerikanaca. No, prošlogodišnje britansko istraživanje pokazalo je da je o superhrani izrečena gomila neistina u koju mnogi vjeruju. Mnogi su uvjereni da će previše masnoća od ručka ili večere bez problema anulirati goji bobice ili chia sjemenke te da je himalajska sol zdravija od one koju svakodnevno konzumiraju
U članku “Može li superhrana izliječiti naše bolesti” popularno-znanstveni časopis Very Interesting propituje znanstvenu utemeljenost tvrdnji o čudesnoj ljekovitosti trendovske hrane kao što su goji bobice, acai ili chia sjemenke. Istražujući porijeklo tih i sličnih razvikanih namirnica, Very Interesting došao je do zaključka da je riječ o hrani za koju se zna odavno, ali je posljednjih godina ponovno otkrivena.
Nema znanstvenog uporišta
Nekad poznate kao vučje bobice, postale su skupe i tražene tek kad su dobile egzotično kinesko ime - goji bobice. Svježe izgledaju kao izdužene ružičaste bobice grožđa, a kad se osuše, kao ružičaste grožđice. Kruži legenda kako je kineski travar Li Ching-Yuen doživio 256 godina jer je jeo goji bobice, ali to naravno nije istina. Nema dokaza da su goji bobice zdravije od bilo kojeg drugog voća, premda su ih u velikoj mjeri koristili u tradicionalnoj kineskoj medicini. Neka istraživanja pokušala su dokazati kako goji bobice liječe razne zdravstvene probleme, ali da bi polučile makar i malu korist, morale bi se zapravo jesti u golemim količinama ili konzumirati njihov ekstrakt. Ako se jedu u normalnim količinama, korist je jednaka kao i od ostalog voća. Slično je i s chia sjemenkama koje dolaze iz Srednje i Južne Amerike, poznate su još iz vremena drevnih Azteka. Chia sjemenke imaju veliki udio omega-3 masnih kiselina, a neki od njihovih zagovornika tvrde da je dovoljno samo jesti njih i ništa više.
- To je dobar primjer kako kompanije i distributeri promoviraju čudesni zdravstveni blagotvorni učinak za koji nema čvrstog znanstvenog uporišta. Mi smo radili nekoliko randomiziranih pokusa koji su pokazali da chia sjemenke imaju dobre prehrambene vrijednosti te da ih treba uključiti u zdravu prehranu. No, nismo našli ništa čudesnoga - izjavio je prof. David Niemman s Apalačkog državnog sveučilišta u Sjevernoj Karolini. Very Interesting upozorava da pomama za nekom egzotičnom superhranom na Zapadu može dovesti do njezine nepristupačnosti u zemlji porijekla. Najbolji primjer je kvinoja, “čudesna žitarica s Anda”, čija se cijena utrostručila između 2006. i 2011. godine pa je postala preskupa za ljude u Peruu i Boliviji gdje raste. Ironično, ljudi u tim zemljama sve više konzumiraju uvezeni “junk food”, jer je to jeftinije od domaće hrane.
Nepoznate biljne vrste
Pomamu za superhranom komentirao je i naš nutricionist dr. Zvonimir Šatalić.
- U znanstvenoj terminologiji superhrana se praktički ne spominje, osim u kontekstu čokolade i raznih energetskih pločica za sportaše koje su krcate energijom, ali nemaju vitamine i mineralne tvari. No, u medijima pod terminom superhrana misli se prije svega na egzotično supervoće o čijim se učincima na zdravlje često i pretjeruje - kaže dr. Zvonimir Šatalić, izvanredni profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.
- Gledano s obzirom na utjecaj na zdravlje ili s obzirom na količinu i vrstu hranjivih tvari, nema ništa loše u nama nepoznatim biljnim vrstama koje su negdje drugdje lokalna hrana. Ali ovdje je najvažnije naglasiti da su i ‘običan’ kelj ili ‘obične’ jabuke starih sorti lokalno proizvedene također impresivni s obzirom na to što sve s njima unosimo u organizam - rekao je Šatalić.
- Ako je potrebno birati između kupnje samo jednog komada vrlo egzotične i navodno vrlo zdrave voćke, a s druge strane za istu količinu novca možete dobiti kilogram ili više sezonskog voća, naravno da se više koristi za zdravlje ostvaruje ovim drugim izborom - zaključio je Zvonimir Šatalić.
Upoznajte svoje svakodnevne junake u našoj hrani.
1. Češnjak
Snižava visoki krvni pritisak te smanjuje razinu kolesterola. Neka istraživanja pokazuju da je dobar u prevenciji prehlada i nekih tumora.
2. Luk
Sadrži kvercetin, antioksidans koji smanjuje visoki krvni tlak te djeluje preventivno protiv raka. Također, ima blagotvorni učinak kod alergija i astme.
3. Rajčica
Bogata je vlaknima, vitaminom C, beta karotenom i moćnim antioksidantom likopenom koji rajčicama daje lijepu rumenu boju. Kuhanje u maslinovom ulju pojačava apsorpciju likopena.
4. Brokula
Uz antioksidativne vitamine A i C, brokula je bogat izvor folne kiseline, hranjive tvari važne za zdravlje srca. Sadrži izocijanate koji mogu djelovati kao antioksidansi te utjecati na razinu estrogena smanjujući tako rizik od raka dojke.
5. Špinat
Omiljena hrana mornara Popaja bogata je kalcijem, vitaminima K i A te sadrži željeza koliko i govedina. Špinat obiluje flavonoidima i karotenoidima, koji djeluju protuupalno i antioksidativno.
6. Jabuka
Bogata je antioksidansima i vlaknima, a njezina se konzumacija povezuje sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, astme te nekih vrsta raka.
7. Orasi
Od svih orašastih plodova, sadrže najviše antioksidansa. Bogati su omega-3 masnim kiselinama koje podižu raspoloženje i poboljšavaju kognitivne funkcije mozga. Orasi su dobri i u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
8. Cikla
Bogata je željezom, a sadrži i minerale kalij, natrij, fosfor, kalcij i magnezij. Konzumiranje cikle pomaže kod anemije, poboljšava pamćenje i koncentraciju, ublažava predmenstrualne i menopauzalne tegobe.
9. Losos
Sadrži omega-3 masne kiseline koje pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti te smanjuje visok krvni tlak. Bogat vitaminima A, B i D, mineralima kalcijem, željezom, fosforom i selenom, koji su važni za razvoj tkiva, kose i noktiju.
10. Ekstra-djevičansko maslinovo ulje
Ima blagotvoran učinak kod kardiovaskularnih problema te snižava kolesterol. Ima odlično antioksidacijsko djelovanje, a istraživanja pokazuju da može smanjiti rizik od nastanka različitih vrsta raka.