Tko se među nama barem jednom u životu nije požalio na bol u leđima? Upravo ova tegoba ujedno je jedan od najčešćih razloga za odlazak liječniku i izostajanje s posla. Čak sedam od deset odraslih osoba imalo je križobolju tijekom života, no svijetla je strana ovog problema to što je moguće poduzeti neke mjere kako bi se bolovi u leđima spriječili ili barem ublažili. Ako prevencija ne uspije, jednostavno kućno liječenje i odgovarajući pokreti tijela pomoći će da se izliječite u nekoliko tjedana i vratite leđima normalnu pokretljivost, bez bolova.
Simptom, a ne bolest
- Križobolja se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali je najčešća od 35. do 55. godine, podjednako u oba spola. Nakon menopauze nešto je češća u žena, kao i u vrijeme trudnoće kada od 49 do 76 posto žena razvije križobolju. Ona je i vodeći razlog nesposobnosti odraslih u dobi do 45. godine života te treći razlog nesposobnosti u dobi iznad 45. godine, s više od 10 milijuna izgubljenih radnih dana - kaže prim. mr. sc. Zoja Gnjidić, specijalist fizijatar-reumatolog.
Bol u leđima je simptom, a ne bolest, njegovi uzroci mogu biti brojni i raznoliki. Spominje se čak oko 150 različitih uzroka podrijetla bolova u križima. Najčešća križobolja je mehanička, čak u 90 posto slučajeva, dok upalna križobolja čini jedan do pet posto svih slučajeva križobolja.
Uzroci nastanka boli
- Rizici za nastanak križobolje dijele se na individualne, psihosocijalne i one povezane s fizičkim opterećenjem. Pod individualnim čimbenicima smatraju se oni povezani s dobi, spolom, naobrazbom, pušenjem i ukupnim zdravljem i na njih se najčešće upozorava, dok su psihosocijalni čimbenici zanemareni. U kroničnoj križobolji tek manji dio uzroka bola leži u patološkom supstratu, a veliki dio (više od 80 posto) razloga dugotrajne križobolje zapravo je u produženom stresu, sklonosti depresiji, emocionalnoj nestabilnosti i takozvanim kognitivnim funkcijama. Danas se sve teže nosimo sa zahtjevima modernog življenja i obavezama, uz produženi stres, taj način života mijenja naše shvaćanje zdravlja i bolesti, ali mijenja i odgovor na bolne podražaje. Loše držanje tijela, dekondicioniranje i slabost mišića i ligamenata uz degenerativne promjene lokomotornog sustava određuju dijagnozu i terapiju. Jednako tako i fizička neaktivnost i smanjena kondicija dovode do križobolje - upozorava dr. Gnjidić.
Idealan položaj
Idealan, odnosno pravilan položaj sjedenja onaj je pri kojem stopala dotiču tvrdu podlogu punom dužinom, a naslon stolca pritom treba podupirati leđa. Ako je potrebno, stavite jastuk kako bi leđa održala normalnu zakrivljenost. Koljena trebaju činiti pravi kut s nogama i bedrima, ramena moraju biti opuštena, podlaktice treba nasloniti na rukohvate. Ako sjedimo za kompjutorom, ekran treba staviti u visini očiju i blago ga nagnuti (10 do 20 stupnjeva). Prsti i zapešće moraju biti opušteni u položaju do 15 stupnjeva pregiba na tipkovnici. Ove male korekcije položaja mogu osjetno smanjiti opterećenje i zamor, kao i osjet bola.
Prepoznajte rizične čimbenike
Prekomjerna tjelesna težina, loše držanje tijela, dugotrajno statičko i dinamičko nepovoljno opterećenje rizični su čimbenici koji mogu izazvati bolove u leđima. Korigirajte ih, jer na to možete utjecati! Time će ishod križobolje, ako se pojavi, biti povoljan. Osim zdravstvenih djelatnika, postoje i neprofitne udruge koje vam pritom mogu pomoći, primjerice Hrvatska liga protiv reumatizma sa svojim ograncima u svim većim gradovima diljem Hrvatske. Unatoč različitoj etiologiji i patofiziologiji bolesti i poremećaja kralježnice, za veliku većinu bolesnika bit će dovoljno konzervativno, neoperativno liječenje. Ono je usmjereno na smanjenje bola, obnavljanje funkcije, a rjeđe na definitivno uklanjanje uzroka.
Liječenje
Optimalno liječenje uključuje farmakološke i nefarmakološke, neinvazivne postupke, dok se tek u manjem broju slučajeva preporučuje kirurško liječenje.
- Načela farmakološkog liječenja temelje se na suzbijanju bola, ponekad upale. Prvi preporučeni lijek je obično paracetamol za brzo uklanjanje boli i bez želučanih tegoba. Pri izboru lijeka vodimo se znanjem o djelovanju lijeka, o njegovim učincima i neželjenim učincima na svakog pojedinog bolesnika. Primjenjujemo personalizirano liječenje, jer što je za jednog bolesnika dobro, za drugoga može biti nepovoljno - ističe dr. Gnjidić.
U nekim slučajevima mogu se dati i nesteroidni antireumatici koji suzbijaju bol i upale, no liječenje treba biti optimalno u dozi i trajanju i nema čvrstih dokaza o prednosti jednog lijeka pred drugim.
- Mora se paziti da se različiti nesteroidni antireumatici ne uzimaju istovremeno. Kad jedan lijek ne djeluje, primijenjen u adekvatnoj dozi i dovoljno dugo, možda se ne radi o nedostatnom učinku lijeka već o napredovanju bolesti, stoga se treba posavjetovati s liječnikom, a ne posezati samoinicijativno za drugim lijekom - upozorava dr. Gnjidić. - Kada ova skupina lijekova ne djeluje, mogu se dati lijekovi iz skupine opioidnih analgetika, no tu terapiju treba oprezno primijeniti. Danas se primjenjuju i mišićni relaksansi koji pomažu u otklanjanju bola opuštanjem mišićnog grča. Propisuju se obično kratkotrajno, tri do sedam dana. Antidepresivi u križobolji dovode do oslobađanja emocionalnog stresa i mogu također biti pomoć u liječenju.
Kada na fizikalnu terapiju
Fizikalna terapija predstavlja niz postupaka i tretmana koji otklanjaju tegobe nastale križoboljom. Preporučena terapija može uključiti primjenu hladnoće (u akutnim stanjima), topline (obično u kroničnim stanjima), masažu, manipulaciju, akupunkturu, primjenu elektroterapije ili elektrostimulacije. Terapija u bazenu često se primjenjuje zbog relaksirajućeg toplinskog učinka vode i lakšeg pokreta zbog oslobađanja pritiska na kralježnicu smanjenjem gravitacije.
Medicinska gimnastika
Temeljna terapija je medicinska gimnastika. Redovito vježbanje pomaže jačanju mišića podupirača kralježnice (leđne i trbušne muskulature). Preporučuju se aerobne vježbe kojima se postiže bolji rad srca i oslobađanje endorfina kao prirodnog inhibitora bola. Vježbati treba svakodnevno barem 10 do 30 minuta.
Kiropraktika
Ne odlazite na tretman samoprozvanim kiropraktičarima! Samo ako je izvodi specijalist za kiropraktiku, ona može dovesti do oslobađanja bola zadržavanjem strukturnog integriteta tijela.
Psihoterapija i kognitivna terapija
U našoj sredini nije toliko zastupljena, ali mnoge studije potvrđuju visok postotak utjecaja psihičkog zdravlja na ishod kronične križobolje. Uz to se danas primjenjuje i takozvana kognitivna terapija. Njome se razvijaju vještine kako se nositi s problemom bola i nesposobnosti. Pomoću tih vještina moguće je otkloniti nastanak depresije, anksioznosti i stresa.
Kada na operaciju
Operativna terapija rezervirana je za mali broj osoba kod kojih je došlo do pritiska na živac. Primjenjuju se različite operativne tehnike, a operater će odabrati najmanje invazivnu tehniku za postizanje željenog cilja. Operativna terapija ima i svoje rizike, a i nakon nje će biti potrebno redovito vježbati i održavati opće zdravlje primjenom principa samopomoći te mijenjanjem životnog stila vezanog za zdravlje.
Mirovati, ali ne predugo
Uvijek trebamo pomišljati na primjenu preventivnih postupaka kako bismo spriječili prvu križobolju ili novi napad križobolje. Temeljno načelo je poticanje aktivnosti te izbjegavanje mirovanja. Čak i kada se javi akutna bol u leđima, preporučuje se mirovanje od samo dva do tri dana, ali ne dugotrajno, kako se nekada smatralo. Kod liječenja treba naći ravnotežu između kratkotrajnog uzimanja lijekova, medicinske gimnastike i savjeta za otklanjanje rizičnih čimbenika, savjetuje prim. mr. sc. Zoja Gnjidić.
Zapamtite!
• Budite aktivni, izbjegavajte dugotrajno mirovanje.
• Vježbajte redovito.
• Promijenite loše životne navike (pušenje, debljina, neaktivnost, stres).
• Pravilno držite tijelo (dok sjedite, stojite, ležite ili dok ste aktivni).