'Ultra-procesuirana hrana koja uključuje zašećerene pahuljice, pileće medaljone, pizzu i kruh unaprijed izrezan na šnite, mogla bi povećati rizik od pojave raka, tvrdi najnovija studija.
Brza hrana i gotova jela u nekim razvijenim zemljama čine čak 50 posto ukupnih obroka što pridonosi razvoju karcinoma, ustanovili su znanstvenici iz Brazila i Francuske, piše Independent.
Istraživački tim sa Sorbonne u Parizu i Sveučilišta Sao Paula, otkrili su da je 10-postotno povećanje u unosu procesuirane hrane povezano s 12-postotnim povećanjem rizika od raka. Znanstvenici su uočili i povećanje rizika od raka dojke za 11 posto.
Nezavisni stručnjaci otvorili su i pitanje klasifikacije koje, čini se, sugerira da je domaća hrana (kruh, sir i keksi), puno sigurnije i zdravija.
Znanstvenici naglašavaju i da osobe koje često konzumiraju procesuiranu hranu, češće vode nezdrav stil života, odnosno manje se kreću i puše.
Nova saznanja objavljena su u časopisu British Medical Journal i temelje se na ispitivanju 104.980 zdravih odraslih osoba iz Francuske prosječne dobi od 43 godine. U sklopu istraživanja, motrio se unos 3.300 različitih prehrambenih proizvoda.
Prehrambene namirnice su grupirane s obzirom na stupanj procesuiranosti, a ispitanici su zamoljeni da prijave boluju li od nekog oblika raka, što je poslije provjereno i u njihovim zdravstvenim kartonima.
Istraživači su uzeli u obzir i rizične faktore poput dobi, spola, stupnja obrazovanja, puši li osoba i postoje li u obitelji raniji slučajevi oboljenja od raka.
I dok je i vrlo malo povećanje unosa procesuirane hrane povezano s povećanim rizikom od nastanka karcinoma, povezanost manje procesuirane hrane poput konzerviranog povrća, sira i svježeg kruha i raka nije dokazana.
Konzumiranje svježe i minimalno procesuirane hrane poput voća, povrća, mahunarki, riže, tjestenine i svježeg mesa, povezuje se sa smanjenim rizikom od nastanka raka.
Autori studije su naglasili da su posebno željeli istražiti povezanost raka dojke i unosa procesuirane hrane, no da se zasad radi tek o opservacijskoj studiji iz koje nije moguće izvući čvrste dokaze. No indicije su tu.
Ultra-procesuirana hrana često sadrži više razine šećera, zasićene masnoće i soli, a manje prehrambenih vlakana i vitamina. U procesuiranoj hrani izloženoj visokoj temperaturi pronađeni su i kancerogeni elementi, a mnoge namirnice sadrže i legalne ali kontroverzne aditive poput natrijevog nitrita i titan oksida.
Neke prijašnje studije već su pokazale da ti aditivi mogu također biti kancerogeni. U svojem radu, znanstvenici su bili suočeni s nekoliko izazova. Na primjer, trebalo je identificirati koji elementi procesuirane hrane su najopasniji.
Tom Sanders, profesor nutricionizma i prehrane na King's Collegeu u Londonu, koji nije sudjelovao u ranije spomenutoj studiji, rekao je da definicija ultra-procesuirane hrane ne uključuje mnoge domaće proizvode poput kruha, kolača, keksa, maslaca, mesa, sira, konzerviranog voća i povrća, kao i šećera i soli koji se koriste u kućnoj pripremi hrane.
'S nutricionističkog gledišta, korištena se klasifikacija čini proizvoljnom i temeljenom na premisi da hrana proizvedena industrijski ima različitu nutricionističku vrijednost i kemijski sastav od one proizvedene u kućnim uvjetima - a to nije slučaj. Ono što ljudi jedu je izraz njihove općenite brige za zdravlje i životnog stila te zato možda nije ono što uzrokuje rak'. Dodao je i kako su autori studije pokušali statistički kontrolirati faktore poput pušenja i pretilosti, no takvi pokušaji nikad nisu bez mane.