Donedavno su znanstvenici razlikovali samo šest osnovnih ljudskih emocija: sreću, tugu, strah, ljutnju, iznenađenje i gađenje. Te „emotivne kategorije“, kako ih često nazivaju, definirane su mišićima lica koje koristimo da bismo izrazili svaku od tih emocija.
- Problem je u tome što ne možemo u potpunosti shvatiti kako funkcionira naš kognitivni sustav ako ne proučimo i analiziramo cijeli spektar izraza koje naš mozak može proizvesti – kaže prof. Aleix Martinez s Ohio State Universityja.
U novom istraživanju, objavljenom ovaj tjedan u stručnoj publikaciji PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences), Martinez i njegovi kolege otkrili su još 15 novih, „miješanih“ emocija. One su izražene kombinacijama osnovnih emocija, otprilike kao što se osonvne boje – crvena i plava – koriste da bi se dobila ljubičasta boja.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Te „miješane“ emocije se sve razlikuju jedna od druge, pa je tako sretna iznenađenost vrlo različita od prestrašene iznenađenosti – kažu autori istraživanja. Znanstvenici još ne znaju sa sigurnošću koliki je dio našeg izražavanja emocija licem naučen, a koliki urođen.
No, vjeruju da dobar dio toga mora biti biološki određen jer ljudi uvijek koriste iste mišiće za izražavanje specifičnih emocija. Primjerice, kad ljudi izražavaju „sreću“, podižu obraze i razvlače uglove usana. - Kako će istraživanje napredovati, tako ćemo moći sve bolje razumjeti što se događa u našem mozgu kad osjećamo određenu emociju – kaže prof. Martinez.
Nove tehnologije prepoznaju naše raspoloženje
Mozak je poput računalnog programa koji znanstvenici pokušavaju dekodirati. U prošlosti, kad su znanstvenici pokušavali analizirati emocionalne algoritme mozga koristeći samo 6 njima tada poznatih emocija, došli su pred zid. To jednostavno nije bilo dovoljno da se shvati kako radi naš mozak, no s 21 emocijom to će ipak biti lakše.
Novootkrivene emocije mogle bi imati utjecaja na buduća istraživanja psihičkih poremećaja, kao što su shizofrenija ili PTSP, kao i na istraživanja o poremećajima u razvoju, poput autizma. Također, mogle bi se upotrijebiti za kreiranje boljeg sustava interakcije između čovjeka i računalnih sustava.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
- Primjerice, u Japanu, inženjeri pokušavaju stvoriti robota koji bi mogao biti u interakciji s ljudima. Naime, kako japanska populacija vrlo brzo stari, nedostaje im mladih ljudi koji bi mogli skrbiti o njima, pa se znanstvenici nadaju da bi takav robot mogao „uskočiti“ kao društvo osobama starije životne dobi, no da bi to bilo uspješno, robot bi morao imati sustav koji može prepoznati izraze lica korisnika – objašnjava prof. Martinez.
Identificiranje novih emocija moglo bi biti od koristi i osobama koje pate od „sljepila za lica“, poremećaja zbog kojeg ne uspijevaju razlikovati lica i izraze lica. – Kad smo počeli naše istraživanje, nismo očekivali da će svih 21 „miješanih“ emocija biti prave emotivne kategorije, no pokazalo se da ipak jesu. I bili smo „sretno iznenađni“ – našalio se prof Martinez predstavljajući rezultate istraživanja.