StoryEditor
MARKO KUTLEŠA

VODITELJ TIMA KOJI SE U ZAGREBU BORI ZA ŽIVOTE NAJTEŽE OBOLJELIH 'Kad se pacijenti na respiratoru probude, izgleda im kao da su ih vanzemaljci oteli'

doc. dr. sc. Marko Kutleša
 Dragan Matic / CROPIX

Doc. dr. sc. Marko Kutleša pročelnik je Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, voditelj tima koji se u aktualnoj pandemiji koronavirusa bori za život najteže oboljelih pacijenata. Trenutno ih je u Klinici na respiratoru 15, uglavnom su stariji od 60 godina, a najmlađi pacijent ima 32 godine. Potporu respiratora dosad je, prema riječima doc. dr. Kutleše, trebao samo jedan pacijent koji je bio potpuno zdrav, dok ostali teški bolesnici imaju problem s debljinom, a neki od njih i astmom. O ulozi koju respiratori, osnovna oprema za liječenje teških oblika COVID-19, imaju u spašavanju pacijenata, za Novi list kaže:

- Respirator je potreban kad pluća ne mogu više dostaviti dovoljno kisika u krv jer su ispunjena tekućinom i upalom. Onda respirator to uspijeva. Kisik koji mi dišemo je možda 21 posto, a na respirator se može staviti 100 posto, dakle, dišete sam kisik. Može se i povećati tlakove tako da se pluća otvore, što čovjek ne može postići sam svojim disanjem koje radi na principu negativnog tlaka.

Objasnio je kako pomoć respiratora u prosjeku treba oko pet posto oboljelih. Na aparatu za disanje takvi pacijenti ostaju najmanje 14 dana i s njihovim oporavkom treba biti vrlo strpljiv.

- Često se čini da se osoba može ekstubirati, ali treba biti vrlo oprezan, jer se pokazalo da je česta potreba za reintubacijom. Ako pacijent dobije visoku temperaturu i šok, ako mu padne tlak, definitivno treba razmišljati o tzv. citokinskoj oluji i dati terapiju u tom smjeru - kaže doc. dr. sc. Marko Kutleša. Inače, citokinska oluja je pretjerana reakcija imunološkog sustava, u ovom slučaju na koronavirus, a kad se govori o liječenju spomenutog stanja, ima lijekova koji se mogu dati, a postoje i filteri koji se mogu staviti da se citokine izvadi iz krvi.

U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ECMO uređaj dosad se koristio samo kod jednog pacijenta, a pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju o tome kaže: - To su posebno teški slučajevi. Većina oboljelih se može pomoću respiratora dosta dobro oksigenirati. ECMO uređaje smo više koristili kod gripe koja je bila drukčija bolest, pluća su bila puno manje popustljiva, teško ih je bilo propuhivati.

U slučaju oboljelih od koronavirusa, pluća su, kaže, dosta mekana, što znači da ih se može dosta dobro ventilirati respiratorom.

Doc. dr. sc. Marko Kutleša također ističe kako ova bolest nije takva da će se pacijentu stanje pogoršati u roku od nekoliko sati - to je bolest koja polako urušava - kad osjetite da više kašljete, da teže dišete, treba se javiti liječniku, prenosi Novi list.

Na pitanje primjenjuju li se lijekovi na intenzivnoj skrbi i kakva im je uloga, Kutleša odgovara:

- Primjenjujemo antivirusne lijekove koji još nisu dokazane učinkovitosti, ali se pretpostavlja da bi mogli biti - trebaju se dati što ranije, u prvoj fazi bolesti. Kad pacijent već završi na respiratoru, ti su lijekovi puno manje efikasni, a čini se da tu velik dio problema radi upalni odgovor samog organizma. Mogu se dati i neki protuupalni lijekovi, a dajemo i ove, ali im je onda efikasnost bitno manja.

Objašnjava i kako svi pacijenti koji moraju na respirator primaju lijekove protiv bolova i lijekove da budu sedirani dok im se pluća ne počnu oporavljati - tek onda ih se počne polako buditi.

- Kad se razbude i budu u kontaktu, objasni im se što je bilo. Naravno da su oni svi izbezumljeni, jer smo svi mi unutra odjeveni potpuno u skafandere. Oni se jadni probude i izgleda im kao da su ih izvanzemaljci oteli. To je njima sigurno veliki stres, ali pokušavamo im objasniti, umiriti ih... Budimo ih kad su pluća spremna, kad se počnu oporavljati i kad se ide prema skidanju s respiratora. Sat-dva ranije, dok nisu dovoljno ojačali da se može izvaditi ta cjevčica - govori pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu.

Srećom, svi liječnici i medicinske sestre na njihovu odjelu su zdravi. Ekipa je kompletna i može kvalitetno odraditi sve zadatke.

Kad ga pitaju jesu li ovih dana bitno opterećeniji u odnosu na sezonu gripe, kaže:

- Dosta smo opterećeni, negdje kao u sezoni gripe prošle godine. Epidemija gripe lani je bila teška. Imali smo u jednom trenutku 22 pacijenta na respiratoru, ukupno ih je prošle godine bilo 50 na respiratoru. I osam ECMO uređaja radilo je u jednom danu. To je bila grda sezona, a ovo je na tragu toga. Ali s manje ECMO-a - govori doc. dr. sc. Kutleša i dodaje kako su lani u Klinici imali sigurno 20-ak preminulih od gripe.

Hrvatska zasad ima dosta nizak postotak teških oblika koronavirusa, a neka istraživanja govore o vezi cijepljenja protiv tuberkuloze i teških bolesnika s koronavirusom - po njima to cjepivo ima moguću zaštitnu ulogu, a evo što o svemu misli Kutleša: - Treba malo vremena da se to detaljnije prouči. Ima neke logike u tome, moguće da postoji nekakva korelacija, ali to treba tek vidjeti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 08:44