NESLAVNO 3. MJESTO

Zabrinjavajuć broj Hrvata pati od kronične depresije: Objavljena ljestvica zbog koje ne možemo biti ponosni što smo pri vrhu

Žena koja pati od depresije, ilustracija

 Sheila Terry/Sciencephoto/Profimedia
‘Najsretne nacije‘ nisu manje depresivne niti piju manje antidepresiva, pokazuje istraživanje Eurostata

Hrvatska je treća zemlja po udjelu ljudi s kroničnom depresijom s čak 11.6 posto, pokazuju to podaci Eurostata iz 2019. godine. Ispred nas su samo Island i Portugal, a neslavno treće mjesto dijelimo s Njemačkom, piše Euronews. Island nije samo najgori po udjelu ljudi s kroničnom depresijom, već je i europska zemlja u kojoj se koristi najviše antidepresiva. Tako se pokazalo da "sretne nacije" nisu manje depresivne niti piju manje antidepresiva. Island je, naime, u Svjetskom izvješću o sreći 2020. proglašen drugom najsretnijom zemljom na svijetu.

Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da je samo u posljednjih 20 godina upotreba antidepresiva porasla za dva i pol puta u 18 europskih zemalja. U svojim izvještajima OECD se koristi podatkom o definiranoj dnevnoj dozi (DDD) i upravo oni pokazuju značajne pomake po pitanju korištenja. Dok je početkom tisućljeća prosječni DDD na tisuću stanovnika bio 30.5, 2020. godine je narastao na 75.3 DDD-a. Važno je naglasiti kako taj prosjek ne pokazuje dobro početnu točku od koje su 2000. krenule pojedine zemlje – dok je 2000-ih korištenje antidepresiva u Estoniji bilo 6.4 DDD, na Islandu je već tada iznosilo 70.5.

Najveću razliku u dvadeset godina zabilježila je Češka u kojoj je količina antidepresiva narasla za nešto manje od šest puta. Gledano prema godinama, potrošnja antidepresiva se u europskim zemljama povećavala iz godine u godinu, uz izuzetak Danske u kojoj je došlo do smanjenja od četiri posto.

Prosječna upotreba 2020. godine je u 24 europske zemlje bila 68 DDD, a tri najveće zemlje po broju stanovnika – Turska, Francuska i Njemačka – čak su zabilježile i ispodprosječnu upotrebu.

Iznosi koje pojedine zemlje izdvajaju na antidepresive nisu mali - apsolutni pobjednici su Njemačka koja je na to prije dvije godine izdvojila 783 milijuna eura, Španjolska sa 626 milijuna eura i Italija s 440 milijuna eura.

Pandemija covida-19 značajno je utjecala na mentalno zdravlje ljudi tako što je povećala broj onih koji pate od anksioznosti i depresije, a zabilježen je i porast od deset ili više posto u potrošnji antidepresiva 2021. godine u odnosu na 2019. I ovdje postoje ekstremi – u Latviji je zabilježen porast za 22 posto, a u Mađarskoj samo jedan posto.

Istraživači koji su proučavali trendove vezane uz korištenje antidepresiva u Ujedinjenom Kraljevstvu između 1995. i 2011. sugeriraju da se povećanje može objasniti boljim prepoznavanjem depresije, dostupnošću novih lijekova, ali i promjenom stava pacijenata o odlasku psihologu ili psihijatru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. prosinac 2022 15:43