Debljina nije jednostavna posljedica „slabe volje“, već poremećaj složenog regulacijskog sustava koji uključuje mozak, probavni sustav, masno tkivo i hormonske signale. Upravo zato debljinu smatramo kroničnom bolešću, jer tijelo aktivno „brani“ višu tjelesnu masu kroz kompleksne neurohormonalne mehanizme. Stoga i liječenje debljine danas podrazumijeva cjelovit i multidisciplinarni pristup koji uključuje liječnike, nutricioniste, fizioterapeute, psihologe i druge srodne stručnjake, ali istodobno nadilazi okvire same zdravstvene zajednice. Lijekovi i kirurški postupci mogu značajno pomoći, ali najbolje i najdugoročnije rezultate donosi kombinacija medicinske terapije, promjena u ponašanju te kontinuirane podrške bolesniku, poručuje izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, dr. med., istaknuta internistica, endokrinologinja i dijabetologinja te predsjednica Hrvatskoga endokrinološkog društva.
Poručila je to uoči 13. Hrvatskog endokrinološkog kongresa koji se od 26. veljače do 1. ožujka održava u Osijeku kao jedan od najvažnijih godišnjih stručnih skupova iz područja endokrinologije, dijabetologije i metaboličkih bolesti u Hrvatskoj. Okupit će vodeće domaće stručnjake koji će predstaviti najnovije znanstvene spoznaje, kliničke smjernice i terapijske inovacije u liječenju debljine. Upravo toj bolesti posvećen je i nadolazeći mjesec ožujak u kojem se obilježavaju Svjetski dan debljine, 4. ožujka, i Hrvatski dan osviještenosti o debljini, 16. ožujka.
- Oba su datuma snažan podsjetnik da je debljina ozbiljna kronična bolest koja značajno povećava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti, masne bolesti jetre, poremećaja disanja u snu, određenih malignih bolesti te niza drugih kroničnih bolesti. Kao liječnica, u svakodnevnoj praksi susrećem se s osobama s debljinom koje se, osim sa zdravstvenim posljedicama, suočavaju i sa stigmatizacijom, što dodatno otežava pravovremeno traženje pomoći - kaže doktorica Canecki-Varžić.
Zabrinjavajući podaci
Hrvatska spada među zemlje s visokim udjelom prekomjerne tjelesne mase i debljine u odrasloj populaciji unutar EU, posebno u starijim dobnim skupinama. - Prema podacima iz ranijih nacionalnih anketa, oko 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo (ITM ≥ 25), a 23 posto odraslih je u kategoriji debljine (ITM ≥ 30). Udio pretilih odraslih značajno je porastao kroz posljednja desetljeća, no ono što ponajviše zabrinjava jesu podaci o prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini kod djece. Prema najnovijem nadzoru u sklopu CroCOSI-ja, oko 36 posto osmogodišnjaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo. Trend povećanja učestalosti debljine kod djece, a time i značajan porast rizika za kronične bolesti, nastavlja se unatoč sustavnim naporima u prevenciji - naglašava doktorica Canecki-Varžić.
Čimbenici rizika
Debljina nastaje kao posljedica složenog međudjelovanja genetskih, okolišnih, psiholoških i metaboličkih čimbenika. - Genetska predispozicija ima važnu ulogu - osobe čiji roditelji imaju debljinu izložene su većem riziku, jer genetika utječe na tek za jelo, osjećaj sitosti, sklonost skladištenju energije i bazalni metabolizam. Prehrambene navike i okoliš također značajno pridonose razvoju debljine, osobito dostupnost visokokalorične i procesuirane hrane, velike porcije, zaslađena pića te česti obroci izvan kuće, koji povećavaju energetski unos. Smanjena tjelesna aktivnost, uključujući sjedilački način života i manjak redovitog kretanja, dovodi do smanjene potrošnje energije. Psihološki čimbenici poput kroničnog stresa, emocionalnog prejedanja, anksioznosti i depresije mogu utjecati na količinu unesene hrane i hormonsku regulaciju teka za jelo. Poremećaji sna, osobito njegov nedostatak, povezani su s hormonalnim promjenama koje također povećavaju tek za jelo i sklonost debljanju. Također, i određeni lijekovi te medicinska stanja imaju važnu ulogu - pojedini antidepresivi, antipsihotici, kortikosteroidi i drugi lijekovi mogu pridonijeti porastu tjelesne mase - objasnila je.
Liječenje debljine
Danas postoje različite, znanstveno utemeljene mogućnosti liječenja debljine, no ključna je edukacija i podrška oboljelom.
- Terapije se individualno planiraju i često kombiniraju, u prvome redu to su promjene životnoga stila u kombinaciji s medicinskim intervencijama. Promjene životnog stila temelj su liječenja kod svih osoba s debljinom i važne su za dugoročan uspjeh, neovisno o drugim metodama liječenja. Pritom ključni su sljedeći koraci: individualizirana prehrana, odnosno planiran unos kalorija i uravnotežen unos pojedinih skupina namirnica različite hranjive vrijednosti, zatim povećana tjelesna aktivnost prilagođena mogućnostima i sposobnostima bolesnika te psihološka podrška i edukacija, koje su važne za razumijevanje okidača nepovoljnog obrasca prehrambenog ponašanja, promjenu navika i održavanje motivacije - pojašnjava liječnica.
Učinkoviti lijekovi
U posljednjih nekoliko godina dio svakodnevne medicinske prakse postali su učinkoviti lijekovi koji pomažu u regulaciji tjelesne mase.
- U prvome redu to su lijekovi koji svoj učinak temelje na stimulaciji GLP-1 receptora (GLP-1 agonisti poput semaglutida) odnosno stimulaciji GLP-1 i GIP receptora (GLP-1/GIP agonisti poput tirzepatida). Ovi lijekovi djeluju tako da smanjuju tek za jelo i povećavaju osjećaj sitosti, što dovodi do smanjenog unosa hrane i značajnog gubitka tjelesne mase. Primjenjuju se najčešće kao potkožne injekcije i preporučuju se osobama s indeksom tjelesne mase (ITM) ≥ 30 kg/m2 ili ≥ 27 kg/m2 uz pridružene bolesti poput dijabetesa ili hipertenzije. U nekim su zemljama dostupne i inačice u vidu oralnih tableta s istim aktivnim sastojkom, a u perspektivi oralna bi formulacija lijekova za liječenje debljine mogla dodatno povećati dostupnost terapije - kaže prof. dr. Canecki-Varžić.
Kirurški i endoskopski zahvati
Uz to, napominje, kod osoba s vrlo visokim indeksom tjelesne mase (ITM) ili kod onih koje već imaju ozbiljne komplikacije povezane s debljinom razmatraju se kirurški i endoskopski zahvati. U tim slučajevima primjenjuju se invazivne metode liječenja, ponajprije barijatrijska kirurgija. Najčešće korišteni zahvati su sleeve gastrektomija i gastrički bypass, pri čemu se smanjuje kapacitet želuca i/ili utječe na promjenu apsorpcije hrane.
- Ove metode pokazale su se vrlo učinkovitima u postizanju značajnog i dugotrajnog gubitka tjelesne mase te u smanjenju rizika od kroničnih bolesti povezanih s debljinom. Takve terapijske opcije dostupne su u specijaliziranim centrima za liječenje debljine, poput KBC-a Osijek i KB-a Dubrava - kaže prof. dr. Canecki-Varžić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....