NOVA STUDIJA

Zašto neki ne obolijevaju od korone? Identificirali gene koji mogu utjecati na osjetljivost osoba na virus

ilustrativna fotografija testiranja na covid-19

 Frederic J. BROWN/AFP
Prirodno je zaraziti se nakon što ste izloženi virusu. Ne postoji čarobni štapić koji bi to spriječio, kaže Ludmila Prokunina-Olsson

Prema podacima američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), više od 70 posto građana SAD-a barem je jedanput oboljelo od covida-19. Međutim, manjina još uvijek uspješno odolijeva zarazi što je zaintrigiralo znanstvenike ne bi li otkrili razloge njihove otpornosti na virus.

Naime, studija je pratila 257.000 američkih veterana koji su se barem jedanput zarazili koronom, od kojih je 12 posto ponovno zaraženo do travnja, a jedan posto oboljelo je tri i više puta. No manjina nikad nije zaražena, a istraživači kažu da je razlog tome nekoliko čimbenika: osim odgovornog individualnog ponašanja, veliku bi ulogu mogla imati genetika, imunitet T stanica te učinak upalnih stanja poput alergija i astme. Istodobno upozoravaju da neke od tih obrana vjerojatno neće biti učinkovite protiv najnovije podvarijante omikrona BA.5, koja je nevjerojatno snažna u širenju, ali i izbjegavanju zaštite cjepivom.

"Za tango je stvarno potrebno dvoje. Ako razmišljamo o infekciji i bilo čemu lošem što se dogodi nakon toga, sve je to zapravo rezultat sudjelovanja dvaju različitih organizama: virusa i čovjeka", kaže Neville Sanjana, bioinženjer u New York Genome Centeru.

U svakom slučaju, genetika bi mogla smanjiti rizik za covid-19. Naime, istraživanje Sveučilišta New York iz 2020. identificiralo je mnoštvo gena koji mogu utjecati na osjetljivost osoba na koronavirus. Konkretno, otkrili su da smanjenje određenih gena koji kodiraju receptor poznat kao ACE2, a koji omogućava virusu da uđe u stanice, može smanjiti vjerojatnost zaraze osobe.

Sanjana, koji je proveo to istraživanje, procijenio je da oko 100 do 500 gena može utjecati na osjetljivost osobe na covid-19 na mjestima kao što su pluća ili nosna šupljina.

U srpnju su istraživači identificirali zajednički genetski čimbenik koji bi mogao utjecati na težinu infekcije koronavirusom. U studiji na više od 3000 ljudi, dvije genetske varijacije smanjile su ekspresiju gena nazvanog OAS1, koji je dio urođenog imunološkog odgovora na virusne infekcije što je pak povezano s povećanim rizikom od hospitalizacije zbog covida-19. Drugim riječima, povećanje ekspresije toga gena, dakle, trebalo bi imati suprotan učinak - smanjenje rizika od teške bolesti - iako ne bi nužno spriječilo infekciju u cijelosti.

"Vrlo je prirodno zaraziti se nakon što ste izloženi virusu. Ne postoji čarobni štapić koji bi to spriječio. No nakon što se zarazite, kako ćete reagirati na ovu infekciju, to je ono na što će utjecati vaše genetske varijante", rekla je Ludmila Prokunina-Olsson, glavna istraživačica studije i voditeljica Laboratorija za translacijsku genomiku Nacionalnog instituta za rak.

Ipak, Benjamin tenOever, profesor mikrobiologije na Medicinskom fakultetu NYU, koji je pomogao u provedbi istraživanja 2020., rekao je da će znanstvenicima biti teško odrediti određeni gen odgovoran za sprječavanje infekcije covidom-19.

Također, znanstvenici kažu kako bi i T stanice mogle biti jamac za zaštitu od korone. Naime, neki su već prije imali "susret" s drugim vrstama koronavirusa. Osim ovog novog SARS-CoV-2, i četiri druga koronavirusa mogu biti odgovorna za zarazu, ali obično uzrokuju blage do umjerene bolesti gornjih dišnih puteva poput obične prehlade. Istraživači su otkrili da T stanice, vrsta bijelih krvnih stanica koje prepoznaju napadače i bore se protiv njih, čini se, prepoznaju SARS-CoV-2 na temelju prethodne izloženosti drugim koronavirusima. Dakle, kad osoba koja je bila zaražena koronavirusom kasnije bude izložena SARS-CoV-2, možda se neće teško razboljeti. No čini se da to ipak neće u potpunosti spriječiti covid-19.

"Iako su neutralizirajuća protutijela ključna za sprječavanje infekcije, T stanice su ključne za zaustavljanje infekcije i moduliranje ozbiljnosti infekcije", rekao je Alessandro Sette, autor studije i profesor na Institutu za imunologiju La Jolla.

Sette je dodao kako je moguće da T stanice nekih ljudi tako brzo očiste virus da osoba nikad ne bude pozitivna na covid. Ali istraživači još nisu sigurni događa li se to.

Također, čini se da alergije mogu rezultirati dodatnom zaštitom. Premda se tijekom pandemije astma smatrala potencijalnim faktorom rizika za teški covid, novija istraživanja sugeriraju da upala niskog stupnja uzrokovana stanjima poput alergija ili astme može biti i zaštitni faktor.

Studija iz svibnja pokazala je da je alergija na hranu prepolovila rizik od zaraze koronavirusom u gotovo 1400 kućanstava u SAD-u. U studiji astma nije smanjila rizik od infekcije kod ljudi, ali ga nije ni povećala. Jedna je teorija, prema znanstvenicima, da ljudi s alergijama na hranu imaju manje ACE2 receptora na površini stanica dišnih putova, što otežava ulazak virusa.

"Budući da ima manje receptora, imat ćete ili blažu infekciju ili je čak i manja vjerojatnost da ćete se uopće zaraziti", rekla je Tina Hartert, profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt, koja je sudjelovala u istraživanju.

No čini se da je izbjegavanje infekcije veći izazov s BA.5 podvarijantom omikrona. Naime, sasvim je sigurno da je covid-19 bilo lakše izbjeći prije omikrona. Tad je mali postotak zaraženih ljudi bio odgovoran za većinu širenja virusa. Primjerice, studija iz 2020. pokazala je da je 10 do 20 posto zaraženih ljudi bilo odgovorno za 80 posto prijenosa. No omikron i njegove podvarijante učinili su svaku društvenu interakciju riskantnijom za sve uključene. Tako je BA.5 posebno povećao izglede da će se ljudi koji su dosad izbjegavali covid razboljeti. No američki znanstvenici i dalje tvrde kako ne vjeruju da će svaki Amerikanac biti zaražen covidom-19.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. srpanj 2022 11:49