Opsesivno kockanje zapravo ima biološku podlogu odnosno problem je u tzv. kognitivnoj distorziji što bi značilo da je ‘kratki spoj’ nastao u dijelu mozga zaduženom za emocije.
Takvih kockara koji kockaju bez obzira na to je li ishod za njih pozitivan ili negativna ima prema procjenama stručnjaka oko pet posto.
U istraživanju znanstvenici su koristili igru na ruletu i automatima za igru kako bi istražili ‘kockarske zablude’. Pokušali su dokazati neurološko objašnjenje problematičnog kockanja. Luke Clark i njegovi suradnici sa Sveučilišta Cambridge odlučili su ispitati bolesnike s ozljedama mozga kako bi se utvrdilo koja je regija zapravo zadužena za odrađivanje pojedinih zadataka.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Dio ispitanika imao je ozljedu insule amigdale ili ventromedijalnog prefrontalnog korteksa. Dano im je da igraju dvije različite kockarske igre- na automatu i na ruletu.
Za usporebu pozvani su i bolesnici koji su imali ozljede drugih dijelova mozga. Rezultati su pokazali da su samo pacijenti s prfoblemom insule pokazivali kognitivnu distorziju odnosno bili su više motivirani za nastavak kockanja i nakon neuspjeha.
Clark vjeruje da bi insula mogla biti hiperaktivna kod problematičnih kockara te da se zbog toga teško odupiru izazovu. Ovo bi otkriće moglo imati utjecaj na liječenje ovisnika o kocki, zaključuje Clark.