Glavni je cilj od početka pandemije koronavirusa obuzdati njegovo širenje. Baš kao i za druge zarazne bolesti, vrlo je važno onemogućiti kontakte zaraženih sa zdravim osobama, ali i imati kontrolu nad što je moguće većim brojem kontakata zaraženih.
Ovih dana objavljene britanska i nizozemska studija govore upravo o tome. Zaključak je da oni koji tragaju za kontaktima zaraženih u roku tri dana moraju imati podatke o najmanje 80 posto kontakta, a da testovi moraju biti gotovi u roku 24 sata ako se želi imati bolest pod kontrolom.
Dapače, nizozemski znanstvenici sa Sveučilišta u Utrechtu tvrde da se R broj (koliko jedan zaraženi može zaraziti drugih osoba) drži ispod, jedan uvjet je da se većina njegovih kontakata testira u roku 24 sata. Dodaju da se može tolerirati da od deset kontakta ostanu ispod radara samo dva. Više od toga opasno prijeti da se R broj poveća, a to onda ponovo vodi i u povećanje broja oboljelih i nemogućnost kontrole širenja bolesti. Naglašava se da što se brže “ulove” kontakti, to će prije biti izolirani odnosno znati da moraju biti u samoizolaciji, što jedino jamči da i sami neće širiti bolest ako su zaraženi bez obzira na simptome bolesti. U toj priči veliku ulogu ima vrijeme jer ističe se da čak kad bi epidemiolozi uspjeli detektirati sve kontakte oboljelog, ali tek nakon što prođe tri ili više dana, R broj sigurno bi rastao.
Naravno, što je veći broj sudionika pojedinih događanja, teže je pohvatati sve kontakte u kratkom vremenu. Potvrđuju to i slučajevi zaraženih u posljednje vrijeme u Hrvatskoj, odnosno ono što se događa nakon velikih svadbi. Naime, u kratkom vremenu treba ispitati i nekoliko stotina kontakata, a dio i testirati.
“Jednostavno rečeno, ako sustav traženja nije dovoljno brz, tada postaje beskoristan jer se daljnji prijenos zaraze već dogodio prije negoli su kontakti izolirani”, objašnjava dr. Daniel Lawson sa Sveučilišta u Bristolu.
Autor studije, profesor Marc Bonten sa Sveučilišta u Utrechtu, rekao je da je ubrzavanje testiranja imalo najveći utjecaj na smanjenje prijenosa te je stoga bio “najkritičniji faktor” uspjeha sustava praćenja.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo drže da naši epidemiolozi u prosjeku uspiju doći do barem 80 posto kontakata zaraženih. Također je važno da svi oni koji trebaju biti testirani što prije dobiju rezultat.
- Neke su se stvari od početka epidemije jako promijenile. Primjerice, građani su postali svjesniji nužnosti davanja informacija o svojim kontaktima ako se razbole tako da nam to značajno olakšavaju posao. Također više se ne čeka s testiranjem kao na početku koronakrize nekoliko dana od pojave simptoma, nego se to čini od prvog dana, a takve upute imaju i liječnici obiteljske medicine - objašnjava dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Službe za epidemiologiju zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar. Dodaje da su u prvog zaraženog s jedne slavonske svadbe imali baš u Zavodu, a onda je počelo i traženje kontakata u vrlo kratkom roku.
Te dvije studije, ali i praksa diljem svijeta, pokazali su očito da je nužno naći maksimalan broj kontakata najkasnije u roku tri dana, a test mora biti gotov u roku 24 sata. Naravno, za to su nužni dobro educirani kadrovi, a govori se da bi se hrvatskim epidemiolozima, zbog manjka kadrova, mogli pridružiti i studenti medicine.