ODLAZAK VELIKANA

Bio je stjuard u vagonu spavaćih kola, a pristup na televiziju svojedobno mu je bio - zabranjen

Lazo Goluža
 arhiva/Kristina Fazinic
U redakciju su nam dolazile tisuće radova Kviska, od škola i vrtića do afirmiranih kipara, rekao je u intervjuu za Jutarnji list

Tvorac legendarne "Kviskoteke", novinar i urednik Lazo Goluža, umro je u 85. godini, objavila je u utorak Hrvatska radio televizija. Goluža je autorski surađivao i s njemačkom postajom ARD, britanskim TV Yorkshireom i ITV-om te s francuskim obrazovnim TV kanalom La Cinquiềme, a nakon umirovljenja 2001. nastavio je surađivati na postavljanju licencnoga kviza "Tko želi biti milijunaš?, a od 2015. stvarao je i formate inteligentnih igara za aplikacije novih medija.

Legendarni Goluža u jednom od posljednjih intervjua koji je dao za Jutarnji list govorio je o počecima kultne "Kviskoteke" - evo što nam je tad rekao.

- Kad sam bio u vojsci, Vjesnik je izdavao jedan mali mjesečnik koji se zvao Izbor i u njemu su dva novinara prevela testove velikog majstora testova Hansa-Jürgena Eysencka, podrijetlom Nijemca, a inače vrhunskog engleskog psihologa. Rješavajući te testove, najednom sam skužio da ja nisam bedast! Zaljubio sam se u mozgalice i kad sam se vratio iz vojske, počeo sam se ozbiljnije time baviti. Upoznao sam Borisa Jankovića, slavnog Argusa, legendu starog Studija, koji je osnovao prvu enigmatsku reviju u tadašnjoj Jugoslaviji koja je izlazila u čak 360 tisuća primjeraka i tu sam počeo pomalo surađivati.

Istovremeno sam počeo surađivati i na televiziji, bavio sam se humorom i satirom, a zajedno s našim poznatim književnikom Pajom Kanižajom, tadašnjim mladim urednikom na televiziji, izdao sam humoristički časopis Paradoks. Izašlo je sedam-osam brojeva, no u ta rankovićevska vremena sve je bilo opasno i nas su zabranili. Kanižaj je kao glavni urednik dobio tri mjeseca zatvora, a ja sam pozvan direktoru televizije koji mi je rekao da mi je pristup na televiziju zabranjen.

Goluža je tad već bio oženjen i imao je malog sina, ali situacija nije bila toliko dramatična jer je njegova supruga Vesna, dijete hrvatskih emigranata, imala francusko državljanstvo i roditelje u Parizu pa se cijela obitelj preselila u Francusku. Lazo Goluža ondje se vrlo brzo zaposlio kao stjuard u vagonu spavaćih kola. Nije mu, rekao je tad za Jutarnji, bilo lako, ali kako je bio među najobrazovanijim zaposlenicima, davali su mu bolje linije pa je tako često radio u legendarnom Plavom vlaku koji je vozio od Pariza do Azurne obale. U tom je vlaku upoznao mnoge slavne ličnosti: Grace Kelly i princa Rainiera od Monaka, glumicu Michelle Morgan i tadašnjeg francuskog ministra financija Giscarda d’Estainga kojemu je prorekao da će jednoga dana postati predsjednik Francuske.

image
Lazo Goluža
arhiva/Kristina Fazinic

Otkrio nam je tad i koliko je Kviska imao u svojoj arhivi.

- Imam četiri-pet posebno biranih, od kojih su dvije figure Šutejevi originali. Miroslav Šutej, s kojim sam se upoznao na predvojničkoj obuci i koji je poslije bio moj vjenčani kum, za mene je najveći hrvatski likovni umjetnik druge polovine 20. stoljeća. On je prema mojim zamislima kreirao figuru Kviska. Tri puta su u Zagrebu bile izložbe, a posebno pamtim jednu u Klovićevim dvorima, u doba Ante Sorića, najboljeg voditelja muzeja kojeg je Zagreb ikada imao, i gospođe Nade Kladarin. To je bila izložba koju je postavio sam Šutej i koji je tad rekao da je izlagao po cijelome svijetu, ali da nikad nijedna izložba nije privukla toliko posjetitelja kao izložba Kviska.

Goluža se prisjetio i kako su u njihovu redakciju dolazile tisuće radova Kviska, od škola i vrtića do afirmiranih kipara, a jedno je vrijeme u modi bila i izrada Kviska od zrna pšenice i kukuruza. Radove više nisu imali kamo staviti pa se netko sjetio da bi ih mogli smjestiti u prostorije gdje se nalazila odjeća za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu. S vremenom su crvići iz žita nagrizli uniforme, a kako je to bilo baš uoči rata, Lazo se šalio da je Kvisko kriv za sve.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 15:09