ILIJA SRPAK

GENIJALAC KOJI JE ZADIVIO HRVATSKU SADA JE MEĐU NAJBOLJIM STUDENTIMA NA CAMBRIDGEU 'Evo što me začudilo čim sam došao u Englesku'

Ilija Srpak
 Zeljko Puhovski / CROPIX
 

Još tijekom srednje škole govorio je da želi upisati prestižni Cambridge jer je tamo kvalitetno obrazovanje i poticajno okruženje. Nakon godine dana studiranja prirodnih znanosti na drugom najstarijem sveučilištu u Engleskoj, koje smatraju najboljim europskim sveučilištem, bivši maturant Prve gimnazije Varaždin Ilija Srpak kaže da je Cambridge čak i nadmašio njegova očekivanja.

- Stalno imam puno za učiti, radi se prilično napredno gradivo i to na kvalitetan način kroz sustav drugačiji od onog u Hrvatskoj: moja okolina je jako poticajna i mnogo ljudi dijeli moju strast prema znanju i radu - otkrio je za Varaždinske vijesti mladi Varaždinac, danas sjajan student koji je po rezultatima ispita među 7% najuspješnijih studenata na Cambridgeu u svom smjeru.

Javnost jako dobro pamti njegov govor s prošlogodišnje dodjele Oskara znanja, kada je na govornici zagrebačkog Ekonomskog fakulteta pred 300 učenika, predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i ministricom Blaženkom Divjak između ostalog poručio da hrvatsko školstvo guši izvrsnost.

- Kakva zemlja znanja? Profesorima se ne smije prigovoriti ako im pronađeš pogrešku, dok se nama zbog jedne krive crte ne priznaje cijeli zadatak. U Srbiji se za medalje na međunarodnim natjecanjima nagrade kreću od 8,5 do 12,5 tisuća kuna, dok se u Hrvatskoj dobije ili ništa ili do tisuću kuna. Zatim, koliko ljudi u Hrvatskoj zna da smo ove godine prvi put sudjelovali na Mendeljejevoj kemijskoj olimpijadi, koliko ih zna da ćemo prvi put sudjelovati na Međunarodnoj biološkoj olimpijadi? ‘Ko zna? Ah niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje!’ - govorio je prije godinu dana Ilija Srpak čija je iskrenost o stanju u obrazovanju u Hrvatskoj mnoge oduševila, a neke i neugodno iznenadila.

Za Varaždinske vijesti progovorio je o ispitima, profesorima, studentskom životu u Engleskoj, profesorima i drugim temama.

- Ispiti su zaista prošli dobro, iako ne kažem da nisu mogli još bolje. Dobio sam najvišu moguću ocjenu, tzv. First class. Kada bismo povukli paralelu između ocjena u Hrvatskoj i Engleskoj, First class (1) bi bio 5, Second class, division one (2.1) bi bilo 4, Second class division two (2.2) bi bilo 3, Third class (3) bi bio 2 i Fail bi bio 1. Dakle, mogu reći da sam završio s 5. Ocjene se dodjeljuju prema postotku studenata, tj. percentilnom rangu. Drugim riječima, studenti se moraju natjecati za ocjene, a samo 25 do 30 % ih može dobiti najvišu ocjenu, 60 do 65 % ocjenu 2.1 i 2.2, a otprilike 10 % studenata će imati niže od 2.2, iako bi možda bili dovoljno dobri da imaju 5 u Hrvatskoj. Nije specificiran postotak ljudi koji padaju, nego bi trebali imati određen postotak riješenosti. Ukupno sam na cijelom smjeru završio 38. od 604 studenta, što je 94. percentil, odnosno po rezultatima sam u 7% najuspješnijih studenata. U cjelini, jako sam zadovoljan, trudio sam se cijele godine, puno sam naučio i sretan sam s time kako je sve prošlo. Dogodine mogu ciljati i biti u top 10 studenata.

Pojasnio je koje su glavne razlike studiranja u inozemstvu i Hrvatskoj.

- Teško je reći. Mogu reći da u Cambridgeu nikad nećete čuti stvari poput: “Taj je ispit palo 50 % studenata” ili “Ma bitan je prolaz, ne treba više od 2” i slično. Ne kažem da nema dobrih studenata u Hrvatskoj. Dapače, ima jako dobrih, ali to je realno gledano manjina. Isto ima i jako dobrih fakulteta. Nikad nisam rekao da nema. Ali kad pogledate da je za kemiju na PMF-u dovoljno 3 na maturi iz tog predmeta i da neki fakulteti jedva popunjavaju kvotu, jasno je da nisu svi upisani ta najviša kategorija. Cambridge je prošle godine prijavilo 18.500 ljudi, od čega je na studij došlo tek 3.500. Principom intervjua i visokih upisnih kriterija 81% prijavljenih je otpalo, objasnio je.

Nabrojio je, po njegovom mišljenju, prednosti i nedostatke studiranja u inozemstvu.

- Prednost je da je puno lakše osamostaliti se i steći neka životna iskustva nego kad se živi sat vremena od kuće i kada roditelji mogu doći bilo kada. Kad sam došao u Englesku bilo mi je čudno kad su mi moji nekadašnji kolege iz razreda rekli da prljavo rublje nose kući kako bi ga oprali. Isto tako, studirati u Engleskoj je malo skuplje nego u Hrvatskoj, ali postoje načini da se živi normalno.

Pojasnio je na koji način je organizirana nastava i radi li na nekim projektima.

- Cambridge ne koristi Bolonjski sustav i struktura studija je dosta različita u odnosu na Hrvatsku. Nastava je organizirana u tri obrazovna razdoblja, svaki trajanja oko dva mjeseca. Prva dva sadrže osam tjedana s predavanjima i laboratorijskim vježbama od ponedjeljka do subote, te svaki tjedan iz svakog predmeta imam po sat vremena supervizije, odnosno grupe s dvoje, troje studenata, profesorom ili doktorantom. Imamo sedam do osam sati tjedno praktikume i ostatak vremena radimo zadaću, koje se zna tjedno nakupiti i do 40 stranica. Program je zamišljen da stvori studentima određeni pritisak i to mi se sviđa. Nije moguće raditi istraživanje tijekom godine, nego samo preko ljeta, što ću vjerojatno dogodine. Ovog ljeta učim programiranje i fizikalnu kemiju.

Ilija Srpak također je ispričao je li njihovo sveučilište bolje opremljeno u odnosu na naše škole i fakultete.

- Opremljenost fakulteta je, naravno, neusporediva s Hrvatskom, Cambridge je bogat i imamo izuzetno mnogo različitih uređaja: HPLC, NMR, elektronska mikroskopija, difraktometri s X-zrakama sastavni su dio studentskih praktikuma. Oduševili su me i oprema i sami praktikumi. Mislim da sam se zabavio, ali i jako puno naučio, zaključio je Varaždinac Ilija Srpak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. siječanj 2023 15:24