Iza postera "Ljudski genom" stoje hrvatske znanstvenice Rosa Karlić i Maja Kuzman.
Rosa Karlić docentica je u Grupi za bioinformatiku Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Osim što se bavi znanstvenim radom, sudjeluje i u izvođenju nastave na diplomskom studiju molekularne biologije te na poslijediplomskom studiju biologije. Njezino područje istraživanja je računalna biologija, a znanstveno-istraživački rad usmjeren joj je na istraživanje regulacije transkripcije, epigenetike i genomike tumora. Karlić je za rad u kojem je predstavila računalnu metodu predviđanja ishodišnih stanica tumora dobila Državnu nagradu za znanost 2016., a članica je i brojnih međunarodnih kolaboracija, između ostalih i projekta PCAWG, čija je svrha određivanje uobičajenih obrazaca mutacija u više od 2800 genoma malignih tumora. Izradi postera za Jutarnji list pridružila se zato što smatra da je popularizacija znanosti izuzetno bitna, a kako se i sama bavi istraživanjem ljudskoga genoma, željela je javnosti pokazati da postoji još mnogo toga što moramo otkriti, zbog čega je ulaganje u znanost izuzetno važno.
Maja Kuzman studentica je završne godine doktorskog studija biologije, a trenutačno je angažirana na Grupi za bioinformatiku Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu. U suradnji sa znanstvenicima iz Njemačke i Španjolske nedavno je objavila istraživanje kojim se dokazuje kako ugradnja virusa HIV-a u ljudski genom nije slučajna, već da virus češće cilja žarišna mjesta čija je pozicija određena aktivacijom T limfocita. Takvo istraživanje ljudskoga genoma smatra bitnim jer ono omogućuje otkrivanje novih lijekova. Suradnji s Jutarnjim listom Kuzman se pridružila zato što znanost smatra divnom i bitnom te rado sudjeluje u njezinu promicanju.
Iza postera "Mikrobi - pokretači svijeta" kriju se Ana Bielen, Maja Šegvić Klarić i Dijana Škorić.
Ana Bielen već godinama se bavi popularizacijom znanosti iz vlastite ljubavi i uvjerenja, a na suradnju s Jutarnjim listom odlučila se zato što smatra da je jedna od ključnih zadaća samih znanstvenika neprestano približavati znanost javnosti. Nakon što je završila diplomski i poslijediplomski studij na PMF-u u Zagrebu, od 2003. do danas radi u Laboratoriju za biologiju i genetiku PBF-a; od 2015. godine u ulozi docentice. Fokus njezina istraživanja su patogeni iz skupine oomiceta koji uzrokuju bolesti slatkovodnih životinja poput rakova i pastrve. Voditeljica je projekta Hrvatske zaklade za znanost, a radi i na razvoju novih i ekološki prihvatljivih načina kontrole. Bielen uživa u radu s djecom i mladima kojima, smatra, u standardnom sustavu školovanja nedostaje istraživačkih aktivnosti. Posljednjih je godina osmislila i provela veći broj znanstvenih radionica za djecu i mlade, a sudjelovala je i u smišljanju kurikuluma za fakultativnu nastavu iz biologije.
Kroz karijeru na PMF-u dugačku punih 28 godina Dijana Škorić se kao molekularna biologinja bavila virusima i viroidima; uzročnicima biljnih bolesti. Istražujući fitoplazme, bakterije koje parazitiraju u biljkama i kukcima, dotaknula se i molekularne bakteriologije. S obzirom na to da se oni ne mogu uzgojiti na umjetnim hranjivim podlogama, proučavamo ih molekularnim metodama, poput virusa, čime su postale dio tradicionalno virološkog istraživanja u laboratoriju. Škorić smatra da ih treba demistificirati, osobito u pandemijskoj situaciji, kako bi ih približili građanima iznoseći znanstveno utemeljene informacije. - Što više znanja imamo o mikrobnom svijetu i što više ulažemo u znanost i istraživanja, imat ćemo i bolje ideje za rješavanje problema i načine ponašanja u kriznim situacijama - rekla nam je Dijana Škorić, koja je ujedno i autorica postera o virusima.
Maja Šegvić Klarić redovita je profesorica na Zavodu za mikrobiologiju Sveučilišta u Zagrebu, a predaje i nekoliko kolegija o mikrobima. Svoj znanstveni interes pronašla je u mikrologiji i mikotoksikologiji, a bavi se i proučavanjem plijesni koje kontaminiraju vlažne prostore. Voditeljica je znanstvenog projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost te je dugogodišnja članica Hrvatskog mikrobiološkog društva. Popularizacijom znanosti počela se baviti pišući članke za časopis Priroda u kojem je s prof. Dijanom Škorić bila i članica uredništva. Voli raditi s mladima, osobito kroz popularizaciju mikrobioloških tema putem radionica na Danima otvorenih vrata fakulteta. - Mikrobi su pravi moćnici, na nama, u nama i oko nas. Na razne nas načine mogu nagraditi, ali i kazniti, pa ih ne smijemo podcjenjivati, nego ih trebamo što bolje upoznati - objasnila nam je Šegvić Klarić.