Požari u Amazonskoj prašumi još nisu potpuno ugašeni, iako se njihov broj i intenzitet smanjio jer je prošli tjedan za njihovo gašenje angažirana brazilska vojska. Također, i ostale zemlje u području Amazonije su se aktivirale u gašenju požara, kaže nam u telefonskom razgovoru Marko Brajović, hrvatski arhitekt svjetskoga glasa koji već 13 godina živi u Brazilu.
O Marku Brajoviću Nedjeljni Jutarnji pisao je u veljači ove godine. Rođen je 1973. godine u Rovinju gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je arhitekturu i primijenjenu umjetnost na Sveučilišnom institutu za arhitekturu u Veneciji, a zatim magistrirao u Barceloni. Nakon što je proputovao praktički cijeli svijet, skrasio se u Sao Paulu gdje živi sa suprugom Tekom, kćerkom Zoe i sinom Zionom. Marko Brajović dobitnik je niza nagrada, među kojima se ističe Zlatna medalja na World Architecture Festivalu 2015. u Singapuru koja mu je dodijeljena za atraktivan brazilski paviljon na EXPO-u u Milanu.
Druga domovina
Kako je Brazil postao njegova druga domovina, Marko Brajović je proteklih tjedana sa zabrinutošću pratio kako se diljem Amazonije šire brojni požari. Gusti dim koji je nastao zbog požara nadvio se u jednom trenutku nad Sao Paulom gdje je usred dana oko sat vremena vladala potpuna tama. To se dogodilo jer je snažan vjetar ‘donio’ dim iz država Amazonas i Rondonije, od Sao Paula udaljenih više od 2700 kilometara.
- Mi smo jedan dan prošlog tjedna mogli vidjeti veliku količinu dima pomiješanu s hladnom frontom. Baš zbog hladne fronte taj se crni oblak spustio nisko i bio je iznad grada. Imali smo osjećaj da smo u crnoj magli. Bio je to jako ružan osjećaj - rekao je Marko Brajović.
Amazonska prašuma proteže se na oko 5,5 milijuna četvornih kilometara i najveća je prašuma na Zemlji. Ona je riznica biološke raznolikosti u kojoj živi oko 10 posto poznatih vrsta, a često je nazivamo “plućima svijeta” jer proizvodi 20 posto kisika u svijetu. Istodobno, ta je prašuma ključan mehanizam za apsorbiranje ugljičnog dioksida, što je ključan mehanizam u borbi protiv globalnog zatopljenja. Procjenjuje se da šume apsorbiraju oko 2,4 milijardi tona ugljičnog dioksida, a četvrtinu apsorbira Amazonija. No, “pluća svijeta” ove su godine opasno ugrozili požari čiji je broj porastao za čak 83 posto u odnosu na 2018. godinu pa je u prvih sedam mjeseci zabilježeno čak 72.000 požara.
Tanka kora
- U Amazonskoj se prašumi požari nikad ne događaju prirodno kao u nekim drugim šumama čija se flora na taj način obnavlja u prirodnim ciklusima od pet do 10 godina. Amazonski ekološki sustav nije predviđen za požare, stabla nemaju koru deblju od nekoliko milimetara i ne podnose požare. Amazonska šuma gori jako polako, vatra je niska i ona uništava stabla u njihovoj osnovi te treba više desetljeća pa i stotinu godina da se ta stabla obnove. Treba imati na umu da današnja Amazonska prašuma obuhvaća svega 40 posto šuma kakve su postojale prije 600 godina, dakle prije dolaska europskih osvajača.
U Amazoniji se požari događaju od vremena kolonizacije ili zbog čišćenja šume kako bi se sadile monokulture, poput soje, pšenice i šećerne trske ili za uzgoj stoke. Drugo, kada se paljenjem čisti sijeno od tih monokultura, onda se nehotice zapali i šuma. No, to se događa u manjem broju slučajeva - pojasnio je Brajović. Dramatični porast broja i intenziteta požara u Amazoniji mnogi su analitičari povezali s dolaskom na vlast novog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, desničarskog populista kojeg podržava krupni kapital.
- Novoj vladi od početka nije atraktivna ekološka vizija Brazila. Od početka Bolsonarova mandata državne institucije za zaštitu prirode se potkopavaju smanjivanjem financija i smjenom dosadašnjih ravnatelja. S druge strane, novi predsjednik svojim je javnim istupima gotovo dao carte blanche nekim nelegalnim akcijama čišćenja šuma jer se osjetilo u njegovim riječima da nije jako zainteresiran za zaštitu prirode. Tako se određeni krug lobista vezanih uz monokulture i uzgoj stoke osjeća dosta slobodnim da požarima aktivno čiste šumu.
Šire se i druge nelegalne akcije, poput potrage za mineralima, posebice zlatom. Pritom se bilježe stotine invazija na zaštićeni teritorij indijanskih plemena. To je posebno drastično na teritoriju plemena Yanomami na sjeveru Brazila, ali i na teritoriju plemena Xingu koje je jako važno pleme u regiji Mato Grosso - kaže Brajović.
Ističe kako se ne može reći da postoji direktno vladino dopuštenje za nelegalne akcije u Amazoniji, ali su neke situacije tome pridonijele. - Uz već spomenuto slabljenje državnih institucija za zaštitu prirode, znakoviti su i javni istupi predsjednika Bolsonara. On je javno govorio da se Amazonija mora više koristiti, da je napredak Brazila vezan uz njezino iskorištavanje, da će dopustiti eksploataciju minerala i slično. To je nekim ljudima dalo neku vrstu moralnog ovlaštenja da pojedinačno ili koordinirano krenu u akcije uništavanja šuma - naglasio je Brajović.
Ipak, reakcija međunarodne zajednice snažno je odjeknula u Brazilu.
- To je bila izuzetno važna svjetska akcija i važno je znati da predsjednik Bolsonaro dosta gubi na popularnosti, praktički iz dana u dan. Naši su intelektualni krugovi izuzetno zabrinuti zbog onoga što se događalo s požarima jer se Brazil u očima svijeta percipira na negativan način. No, valja imati na umu da je to negativno što se događa u Brazilu vezano uz privatne lobističke interese, dok je većina ljudi izuzetno zabrinuta. Primjerice, u anketama javnog mnijenja oko 92 posto ljudi ju Brazilu izrazilo je svoju zabrinutost zbog ekološke situacije izazvane požarima. Stoga sam optimističan, jer ljudi ovdje ne žele paliti svoje šume, ne žele vezati brazilsku ekonomiju uz izvoz sirovina nego su izuzetno zainteresirani za zaštitu prirode i za Brazil 21. stoljeća, koji priznaje i visoko vrednuje svoja prirodna bogatstva među kojima se ističe Amazonija - naglasio je Brajović.
Uspješna karijera
Njegova je uspješna karijera neraskidivo vezana uz Amazonsku prašumu i brazilsku prirodu: autor je strukovno nagrađivanih kuća-koliba (ARCA) smještenih u Atlantskoj prašumi na jugoistoku Brazila, od kojih se neke iznajmljuju turistima te ih rado posjećuju književnici i glazbenici, poput rock benda The Strokes.
- Moje su inspiracije uvijek bile vezane uz prirodu, moja specijalizacija je biomimetika, proučavanje tehnologija u prirodi i njihovo oponašanje u dizajnu. Također, moj se rad zasniva i na istraživanju tradicionalnih indijanskih kultura te njihova odnosa s prirodnom arhitekturom i umjetnošću. Te dvije linije su najveće inspiracije u mome radu, a one se stalno isprepliću jer su vezane uz isti koncept - kazao je Brajović.
Naš je sugovornik kodirektor Architectural Association Visiting School Amazon koja organizira brojne edukativne aktivnosti u Amazoniji. - To je škola iz Londona u sklopu koje svake godine vodimo arhitekte iz cijelog svijeta u Amazonsku prašumu kako bi s lokalnim zajednicama razvili nove, održive projekte u arhitekturi. Prošle smo godine kao temu imali plutajuću arhitekturu, a ove godine smo imali istraživanje prirodnih tekstura jer smo željeli spoznali kako se mogu raditi nove vrste krovova i fasada. Sve naše edukativne i istraživačke aktivnosti uvijek su vezane uz prirodni kontekst Amazonije koja je naš veliki laboratorij - kazao je Brajović.
Istaknuo je kako često putuje u Amazoniju te upoznaje različite projekte koji se razvijaju, ali su slabo poznati državnim institucijama u Brazilu. - Primjerice, proizvodnja prirode spiruline i guarana su veliki ekonomski projekti zasnovani na održivoj proizvodnji iz Amazonije. Tu su i brojni medicinski proizvodi jer valja imati na umu da je Amazonija najveća prirodna medicinska produkcija na svijetu: tu su tisuće i tisuće biljaka koje se koriste kao prirodni lijekovi. Sve to ima veliki gospodarski potencijal, veći od tradicionalnih monokultura zbog kojih se, kao i uzgoja stoke, događaju ekološke katastrofe - istaknuo je Brajović.
Amazonska prašuma prekriva oko trećine Južne Amerike, a uglavnom raste u porječju Amazone. Naš sugovornik pokušao nam je dočarati veličinu toga prostora. - Kad avionom letite iz Sao Paula, do Manausa, koji je okružen prašumom, let traje četiri sata. Dva sata vidite samo nepregledne plantaže, a kad se uđe u Amazoniju, to je dva sata leta iznad zelenog tepiha. Nije se lako kretati Amazonijom. Ide se avionom do određenih točaka, a onda se ide brodovima. Kretati se brodom po Amazoniji je sporo, ali i izuzetno lijepo. Mi naše radionice održavamo na lokaciji u prašumi koja je od Manausa udaljena šest sati vožnje brodom. Tu dovodimo studente iz cijelog svijeta. I jako je zanimljivo kako se oni prvi zbune, a poslije začaraju tim prirodnim kontekstom - rekao je Brajović.
Ispričao nam je kako i svoju obitelj vodi u Amazoniju.
- Prije nekoliko mjeseci u Amazoniju sam išao sa suprugom i djecom te našim prijateljima i njihovom djecom. Unajmili smo brod, kapetana, njegova pomoćnika i vodiča te smo krenuli u nacionalni park Rio Negro. Putovali smo brodom 10 dana i došli smo dosta duboko u šumu. Tamo smo se i slikali s jednim plemenom. Unutar Amazonije ima različitih lokalnih ekosustava: tu su planine i duboke šume, ali ima i dijelova s pješčanim plažama i bistrom vodom na kojima imate dojam kao da ste na Karibima - kazao je Brajović. Kao jedan od najvećih izazova navodi zaštitu plemena koja žive u Amazoniji.
Indijanska plemena
- Oko 12,5 posto teritorija je zaštićeni teritorij indijanskih plemena koje bih ja nazvao civilizacijama. Iznimno je važno zaštititi ta plemena jer ona čuvaju šumu. Indijanska plemena više od 12.000 godina na održivi način koriste Amazonsku prašumu i pritom je kultiviraju. Ovdje ima na stotine plemena, na stotine tisuća pripadnika plemena koji su registrirani. Ima čak 225 jezika koji se međusobno razlikuju - kazao je Brajović.
Naš sugovornik napominje kako se indijanskim plemenima u Amazoniji pristupa na različite načine. - Neka plemena nikad nisu bila u kontaktu s našom civilizacijom i ona su zaštićena tako da im se nitko ne može približiti. Oni žele živjeti u izolaciji. No, takvih je plemena malo. Ima plemena koji imaju velike teritorije i da biste došli u kontakt s njima, morate ići ili preko državnih ustanova ili direktno preko poglavice plemena ili spiritualnog vođe. Treći nivo komunikacije s plemenima je turistički.
Ima plemena koja su već stvorila turistički interface s publikom pa organiziraju festivale koji su otvoreni za određeni broj ljudi preko turističkih agencija. Neka plemena imaju i dio svojih naselja otvorenih za posjet. Meni je najzanimljiviji bio osobni kontakt s plemenima koja nisu otvorena za posjete, ali se eventualno može dobiti poziv da ih posjetite - rekao je Brajović.
Ispričao je i svoje najzanimljivije iskustvo s plemenima u Amazoniji.
- Bilo je to kad sam posjetio pleme Ashaninka u Amazonskoj prašumi na granici s Peruom. Kontakt s njima je bio preko predstavnika koji predstavlja njihovu civilizaciju. Upoznali smo se u Milanu i on me pozvao da posjetim njegovo pleme, što sam prihvatio. Kako bih došao do njih, putovao sam nekoliko dana, što brodovima, što malim avionima. O vašoj otvorenosti ovisi kako ćete biti primljeni. Ako imate humani i otvoreni odnos s pripadnicima plemena, mogu vas pozvati i na svoje ceremonije. To su rituali vezani uz različite vrste prirodnih, psihotropskih supstanci preko kojih možete ući u kontakt s njihovom kulturom i medicinom te njihovom povezanošću s prirodom. No, o vama ovisi koliko se duboko želite spiritualno povezati s prašumom - zaključio je Marko Brajović