Evita Maria Perón, poznatija pod nadimkom Evita, bila je druga žena argentinskog predsjednika Juana Dominga Perona i prva dama Argentine od 1945. do smrti 1952
Rođena u predgrađu Buenos Aires, bila je peto dijete u obitelji. U dobi od petnaest godina počela je putovati po Buenos Airesu i suočila se s velikim teškoćama zbog nedostatka obrazovanja i veza. Eva Duarte, tada glumica u radio dramama, koja je s 15 godina otišla iz rodnog grada Los Toldos, susrela je Juana Dominga Perona 1944. na jednoj dobrotvornoj priredbi. Vjenčali su se krajem 1945., a prva dama Argentine bila je od 1946. do smrti.
Nekoliko tjedana prije smrti, Eva Perón jahala je uz svojeg supruga Juana tijekom njegove druge inauguracije za predsjednika Argentine. Rak grlića maternice ju je toliko oslabio da je bila u nekoj vrsti kaveza koji je trebao pružati potporu njezinim slabim udovima, te je težila svega 36 kilograma.
Njezin život, koji je inspirirao knjige, opere i filmove, zaustavio se u 33 godini. Milijuni Argentinaca iskreno su žalili zbog smrti svoje ikone. U isto vrijeme su u bolje stojećim četvrtima slavili smrt žene čije ime nisu željeli ni izgovarati, žene koju nisu prihvaćali kao dio svojeg bogatog i uspješnog miljea, jer je njezin dolazak u argentinski glavni grad zapravo bio bijeg od siromaštva.
Evitina karizma zauvijek je obilježila argentinsku politiku.
Ona je aktivno sudjelovala u sindikatima, osnovala je svoju Zakladu Eva Peron s programima socijalne pomoći od kojih su korist imali milijuni siromašnih. Dala je izgraditi domove i škole diljem Argentine, osigurala zdravstvenu zaštitu i za najsiromašnije slojeve društva te je bila veliki borac za prava žena.
'Ono što je za njom ostalo to je ono što je učinila u pet godina političkog života, u razdoblju kako intenzivnom tako i kratkom, vezano uz socijalna pitanja i prava žena', kaže povjesničar Felipe Pigna.
Njezino tijelo ekshumirano je nakon Peronova pada 1955. i dolaska vojske na vlast te je tajno pokopano pod tuđim imenom u Milanu. Tijelo je 1971. predano Peronu, a mir je na groblju u Buenos Airesu pronašla tek 1976.
Nikad nećemo sa sigurnošću znati motive ove operacije, nego se možemo tek pouzdati u svjedočenja šačice ljudi. No mogućnost urote dodaje još jedan tragičan moment u život osebujne i kontroverzne žene koja, iako je živjela svega 33 godine, i danas fascinira mnoge, piše BBC.