Japanski diplomat Chiune Sugihara spasio je tijekom Drugoga svjetskog rata više od 6000 Židova. Sugihara je bio zamjenik japanskog konzula u Litvi i on je izdavao poljskim Židovima transferne vize kojima su uspješno prolazili kroz Sovjetski Savez do Japana gdje su započinjali novi, sigurni život.
Izrael je Sugihari 1985. godine dao odlikovanje Pravednik među narodima (Righteous Among the Nations) koje se dodjeljuje pojedincima drugih naroda koji su spašavali Židove od istrebljenja tijekom holokausta, pritom riskirajući vlastite živote.
Ova inspirativna priča prošla je cijeli svijet, no malo ljudi zna da se jedna slična priča dogodila i u Hrvatskoj.
Tijekom Drugoga svjetskog rata u zagrebačkoj bolnici u Vinogradskoj nekolicina hrabrih liječnika i osoblja skrivala je Židove od ustaške i nacističke vojske. Zahvaljujući njihovoj požrtvovnosti, od 1942. do 1945. godine spašeno je čak 250 ljudskih života. Ova je priča ponovno ispričana jučer u KBC-u Sestre milosrdnice tijekom posjeta Thomasa K. Yazdgerdija, posebnog izaslanika Državnog tajništva SAD-a za pitanja holokausta te predstavnika Svjetske židovske organizacije za restituciju (WJRO), a priču je otkrio Židov i pravnik Marko Danon.
Marko Danon
Režim
- Malo je poznato da su upravo liječnici u Vinogradskoj skrivali Židove od progona fašista. To je bio presedan u svijetu jer u to vrijeme nije bilo bolnica u Hrvatskoj, ni u svijetu, koje su bile voljne primati Židove jer su svi ravnatelji bolnica bili svjesni posljedica koje dolaze nakon toga. No, bilo je onih koji su prkosili fašističkom režimu - uvodi nas Danon u priču.
Kada je 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska, počeo je progon na hrvatske Židove. Ustaše nisu štedjeli nikoga. Ni djecu, ni žene, a posljednja postaja za velik broj njih bio je koncentracijski logor u Jasenovcu. Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je tijekom holokausta stradalo oko 30.000 ljudi. Jedina pomoć Židovima bili su pripadnici drugih vjera, posebice katolici. Danon kaže kako se u borbi za spas Židova uvelike istaknuo kardinal Alojzije Stepinac koji je putem svojih tajnika usmjeravao Židove prema bolnici Sestara milosrdnica i ženi po imenu Bogoljuba Jazvo, tadašnjoj ravnateljici te bolnice. Upravo su njoj pripadnici Židovske bogoštovne općine slali zahtjev za primanje Židova, uz novac za plaćanje troškova nastalih tijekom njihova boravka. Kada su pripadnici židovske općinske zajednice poslani u Jasenovac, trošak zbrinjavanja izbjeglih Židova preuzela je, kako kaže Danon, Katolička crkva.
Hrabrost
- Jednom kada su došli u bolnicu, liječnici bi im lažno napisali da su imali neke veoma teške dijagnoze, poput tuberkuloze. Kada bi ustaški vojnici došli u bolnicu po Židove, doktori bi ih uputili prema odjelu gdje su držali pacijente s tuberkulozom. Naravno, niti jedan od vojnika nije htio ići zbog straha od zaraze, a vjerovali su da će ionako umrijeti od te bolesti. Ponekad i bi, barem na papiru - priča Danon.
Liječnici bi napisali da su pacijenti umrli od bolesti, no zapravo su ih pustili. Prema podacima koje ima pravnik Marko Danon, barem 15 Židova se u knjigama vodi kao mrtvi, no zapravo su preživjeli holokaust
Liječnici bi napisali da su pacijenti umrli od bolesti, no zapravo su ih pustili. Prema podacima koje ima Danon, najmanje 15 Židova u knjigama se vode kao mrtvi, a zapravo su preživjeli holokaust. Neki od Židova skrivali su se u bolnici čak i godinama. Među onima koji su se skrivali bio je i Stjepan Deutsch, otac Lee Deutsch, najmlađe glumice koja je stala na daske zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta, a koju su mediji prozvali hrvatskom Annom Frank.
Među onima koji su se skrivali bio je i Stjepan Deutsch, otac Lee Deutsch, najmlađe glumice u povijesti HNK
Hrabri doktori koji su pomogli u spašavanju Židova su Vatroslav Florschütz, Aleksandar Blašković, Vilko Panac, Milan Žepić, Kurt Hühn i Bogoljuba Jazvo. Njima u čast bolnica planira u lipnju napraviti spomen-ploču.
Thomas Yazdgerdi
Thomas Yazdgerdi: Izaslanik State Departmenta za holokaust obilazi Zagreb
Thomas Yazdgerdi, posebni izaslanik State Departmenta za pitanja holokausta, u Zagrebu je proveo proteklih nekoliko dana prikupljajući materijale za posebno izvješće koje će biti podneseno Kongresu u studenom ove godine.
Izaslanik je za svoj posao, zahvaljujući Just Actu, zakonu koji je američki Kongres izglasao 2017. godine, te zahvaljujući Terezinskoj deklaraciji iz 2009. godine, koja se bavi problematikom imovine oduzete tijekom Holokausta koja nije vraćena ili nadoknađena vlasnicima, dobio i ovlasti američke zakonodavne vlasti za svoj rad. Kad je riječ o odnosu Hrvatske prema povratu imovine Židovima koji su bili žrtve Holokausta navodi da postoji zakon, ali da u njemu ima rupa, kao što je pitanje državljanstva - povrat imovine moguć je samo ako tražitelj ima hrvatsko državljanstvo: a kad su Židovi napuštali bivšu Jugoslaviju da odu u Izrael, morali su se odreći jugoslavenskog državljanstva. Zakon se, osim toga, bavi imovinom oduzetom od 1945., no ne uzima u obzir onu iz 1941., vremena Holokausta. Tako da u Hrvatskoj, kao i u drugim državama, posebice u srednjoj Europi, i dalje postoje neriješena pitanja povrata židovske imovine. SAD želi da taj proces bude financijski održiv za Hrvatsku, ali i da žrtve Holokausta dobiju kompenzaciju za svoju imovinu, istaknuo je Thomas Yazdgerdi.
Predstavnici Svjetske židovske organizacije za restituciju (WJRO), koji su u Zagrebu bili s Yazdgerdijem, smatraju kako je nužno da postupak povrata imovine bude fer što je više moguće. Kad je pak slučaj s imovinom za koju nema pravnih nasljednika, WJRO smatra da ju ne bi trebala preuzimati država, nego da bi trebalo tu imovinu uključiti u fond kojim bi se namirivale ostale žrtve i iz kojeg bi se financirali poboljšani uvjeti rada židovske zajednice. (Željko Trkanjec)