Probavni sustav, konkretno crijeva, do prije dvadesetak godina se u znanstvenim istraživanjima gotovo sustavno zanemarivao. Nije bilo neobično da se na operacijama ljudima odreže čak i do metar duljine ovog organa.
Nove spoznaje, pak, pokazuju da su "crijeva kao novi mozak". Priča nam to Ena Melvan, 32-godišnja Splićanka koja je nedavno započela projekt Bellyy. - Kako je znanost napredovala, saznali smo, primjerice, da se serotonin i dopamin puno više luče u crijevnom živčanom sustavu, nego u mozgu - kaže Ena pa nastavlja: - Kako to već biva, potrebno je određeno vrijeme da se spoznaje iz teorije primijene u praksi. Tu nastupa moj Bellyy - govori, dodajući da se posljednjih nekoliko godina podiže svijest o tome da u crijevima postoje bakterije koje nisu nužno sve loše, a da za njihovu ravnotežu nisu odgovorni samo probiotici.
Bellyy se bavi upravo analizom bakterija u nečijim crijevima. Ena je na temelju svojeg doktorata, koji bi trebala predati u svibnju, razradila taj novi model analize bakterija koji upravo ona, koliko zna, počinje provoditi prva u svijetu.
- Do sada su se crijevne bakterije većinom promatrale statički, no one ne žive same za sebe, nego u zajednici u kojoj ovise jedna o drugoj; važno je koje je više, koje je manje, koja će koju pojesti i slično. Taj je model razvio jedan tim iz Singapura, a meni se posrećilo da budem prva koja će ga testirati u praksi - govori Ena.
Ona je, inače, diplomirala matematiku na PMF-u, a doktorat upisala na FER-u.
- Dobila sam i stipendiju u Australiji, na sveučilištu Macquarie, tako da je moj doktorat zapravo dvojni. U njemu sam se bavila modeliranjem bakterija, radila na tome da ih prikažemo kao community, zajednicu, prikažemo njihove međusobne odnose - priča Ena pa nastavlja:
- Također, u drugom sam dijelu istraživala utjecaj probiotika i prebiotika na crijevnu floru. Jedna od novosti jest i to što smo sva istraživanja radili na bioreaktorima, a ne na ljudima, kako je inače praksa. Time smo zaobišli i etičko pitanje koje je često u medicini - tumači.
Po nedavnom povratku s doktorata u Australiji u svoj rodni Split, Ena je otvorila obrt. - Ideja o Bellyyju mi je nekoliko godina bila u glavi, no nisam imala hrabrosti za njezinu izvedbu. Kada sam se vratila u Split, poslala sam valjda 200 otvorenih molbi za posao, no nisam dobila nijedan pozitivan odgovor. Pa sam krenula u vlastiti biznis - kaže Ena.
Detaljnije nam objašnjava kako točno funkcionira Bellyy.
- Radi se o analizi stolice na temelju mikrobiotskog profila crijeva, odnosno sastava bakterija u crijevima. Na temelju te analize nutricionistica Sandra s kojom surađujem bira namirnice koje bi najbolje odgovarale toj osobi. Osoba nam govori što voli jesti, pa joj slažemo plan prehrane i suplemenata koji su najbolji za njezino stanje - objašnjava Ena i dodaje da je projekt još u svojoj prvoj fazi pa nije fiksirala cijenu, ali da analizu trenutačno naplaćuje 200 eura.
- Od trenutka narudžbe do finalnih rezultata sada prolazi oko 40 dana. Vremenski je period još uvijek prilično dug jer uzorke šaljemo na analizu u Estoniju. Radi se o takozvanoj 16 s sequencing analizi, koju ne rade svi. No baš sam u pregovorima da taj dio procesa prebacimo u Hrvatsku, u planu mi je da se to i realizira do ožujka. Ta se analiza provodi s posebnim uređajem koji vadi DNK, a kod nas ju mogu raditi, primjerice, na Institutu 'Ruđer Bošković' i Institutu za antropologiju - kaže naša sugovornica.
Stvar funkcionira tako da naručitelj analize na kućnu adresu dobiva paket u kojem su epruveta i štapić za uzimanje uzorka. Njega stave u već pripremljenu kuvertu i poštom šalju direktno u Estoniju. Iz Estonije rezultati dolaze Eni, koja ih obrađuje u suradnji s nutricionisticom.
- Analize šaljemo naručiteljima na mail. Trenutačno se ona može kupiti tako da se direktno kontaktira mene, ali uskoro otvaram i web stranicu. Vjerujem da ću kroz nekoliko mjeseci značajno automatizirati cijeli proces - govori Ena.
Dok je radila istraživanje, bila je fokusirana na ljude s viškom kilograma. No, kako je počela raditi, ispostavila se da interes za ovu vrstu analize u praksi ima i puno šira skupina ljudi.
- Najviše se javljaju oni koji općenito žele biti zdraviji, jači, koji brinu o sebi i svojem tijelu te žele više od života. To su često, primjerice, fitness treneri. Ovu skupinu ljudi nazivam high achieverima. No često se javljaju i oni koji imaju problema s probavnim sustavom; želucem ili crijevima - kaže Ena, dodajući da je iznimno zadovoljna dosadašnjim interesom ljudi za njezinu analizu, tim više što infrastrukturno projekt još uvijek nije u potpunosti postavila na stabilne noge.
Kako je Bellyy već testirala, kaže da su svi koji su se držali njezina plana prehrane iznimno zadovoljni. Primarno je radila s ljudima koji žele izgubiti kilažu, a oni su svi postigli određene rezultate.
- Uz plan prehrane, dobili su i prebiotike, dodatke prehrani. Prebiotici su vlakna koja se u želucu ne mogu probaviti, a koja su zapravo hrana za probiotike, dobre bakterije. U crijevima živi ograničen broj bakterija pa je logično da će, što je više dobrih bakterija, biti manje loših - tumači ova buduća doktorica.
Kaže da se tako djeluje na uzrok nekog problema zdravijim putem.
- Vodimo se principom u kojem djelujemo na uzrok nekog problema, umjesto da ga sprečavamo antibioticima. Iako, naravno, postoje slučajevi u kojima je antibiotik nužan. No, kod manjih upala je bolje djelovati ovako nego napadati organizam antibioticima koji će ubiti sve bakterije, i dobre i loše - objašnjava.
Već smo spomenuli da je Ena istraživanje za doktorat radila u Australiji. Ta ju je zemlja, priča, oduševila. - To je moja obećana zemlja! Ljudi tamo sjajno žive, sve je uređeno, organizirano, sve su informacije dostupne, a ljudi nemaju egzistencijalnih problema. Barem je tako u Sydneyju, gdje sam živjela - priča, pa nastavlja:
- Ljudi su pozitivni, pomoći će ti ako mogu, a ako ne mogu, barem ti neće odmoći. Životna je atmosfera divna, ljudi ne rade toliko puno kao recimo, u Americi, a opet dobro zarađuju - kaže.
Tijekom srednje škole se Ena bavila modelingom, a to joj je bio dodatni izvor zarade i u Australiji. - Snimala sam većinom reklame i editorijale - govori. Australija nije jedino mjesto na kojem je živjela.
- Često sam mijenjala lokacije u sklopu znanstvenih projekata. Živjela sam u Cambridgeu, Londonu, išla sam u Boston na Work and Travel, imala jednu suradnju u Singapuru... I jednu duhovnu obnovu u Indoneziji - smije se. Kaže da se kao matematičarka grozi ekonomske strane poduzetništva, no ipak uspijeva "plivati". - To je, recimo, velika razlika kada uspoređujem život ovdje i u Australiji. Tamo se gotovo sve što ima veze s birokracijom može riješiti na webu, na stranicama vlade su konkretni i jasni koraci za sve što vam treba. Dok ovdje, recimo, takve informacije većinom tražim na privatnim blogovima, Facebook grupama i slično - kaže. Dobar vjetar u leđa za Bellyy Eni je bila pobjeda na projektu "Start It Akademija", koji je provodila ICT županija. Dva su mjeseca ona i drugi sudionici uz pomoć mentora razrađivali svoje projekte, a Ena je u konačnici i pobijedila te dobila glavnu nagradu. - Puno mi je to pomoglo, ponajviše jer me ohrabrilo, prestala sam se bojati svega - kaže.