BRIEFING

‘Milanoviću sam u lice rekla ‘Nemojte govoriti da se ne čita, čita se!‘. Bio je simpa, evo što mi je odgovorio‘

Jasna Kovačević

 Screenshot Hanza Media/
‘Ljudi sve teže žive, a sve češće i mlađi ljudi mole da im se oprosti zakasnina‘, kaže Kovačević

- Baš sam bila na 20. obljetnici Hrvatskog društva pisaca na kojoj je bio i naš Predsjednik. Bio je i kod nas na tribini. Rado se odazvao jer Predsjednik čita. Ma što god netko mislio o njemu. Onda sam ja rekla: ‘Predsjedniče nemojte više govoriti da se ne čita, čita se‘. A on je, bilo mi je to simpa, rekao: ‘Da, čita se u Zagrebu‘. Pa da. Više od 60 posto korisnika naše knjižnice su žene, a većina su visoko ili srednje obrazovani. Imamo jednu članicu koja je proljetos napunila sto godina. Ona jednom mjesečno ide u frizerski salon i u knjižnicu. U zadnjih godinu dana je pročitala sve od Jurice Pavičića - kazala je u Briefingu dr. sc. Jasna Kovačević, voditeljica kultne zagrebačke knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj ulici u kojoj radi pune 34 godine, a 24 godine kao voditeljica. Prije pet godina je izdala knjigu ‘Narodna knjižica središte kulturnog i društvenog života‘.

Otkriva kako su prve narodne knjižnice u Hrvatskoj otvorene 1905. godine, no zagrebačku Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu su Isusovci osnovali još 1607. godine. Zagreb je naslijedio Austrougarski model da ima mrežu kvartovskih knjižnica, njih 42 i bibliobus. Na Zapadu je knjižnica puno manje, a zadnjih godina ih se i dosta zatvara, posebno u Velikoj Britaniji i Americi.

- Knjižnica Bogdana Ogrizovića je ove godine proslavila 75. rođendan. Nadam se da naš gradonačelnik ne prati trendove - kaže Jasna Kovačević pa nam odgovora na pitanje li se ikada itko sjetio taj atraktivni prostor prenamijeniti za neku komercijalnu djelatnost, recimo dućan ili restoran?

Cijelu epizodu Briefinga pogledajte na kraju teksta

- Sjetio se, kako se ne bi sjetio. Pokojni gradonačelnik Bandić. U Preradovićevu je naša knjižnica uselila 1961., u prostor u kojem je nekada bila studentska menza koja se zvala Kod tri kostura. Bandić je imao ideje da se to ne pretvori doduše u Tri kostura, ali u nekakav lijepi restoran - otkriva Kovačević. Priznaje i kako je 90-ih bilo i ideja da se knjižnici promjeni ime koje nosi po istaknutom partizanu i antifašistu kojeg su u Drugom svjetskom ratu ubile ustaše.

- Znate u kakvom smo vremenu živjeli. Postala sam ravnateljica 1998.. Bile su inicijative da se promjeni ime zato što je nekima ime Bogdan Ogrizović bolo uši. Nekako sam uspjela razuvjeriti naše tadašnje upravno vijeće u kojem su u većini bili ljudi iz HDZ-a. Gimnazija Bogdana Ogrizovića je preimenovana. Nisam pristalica toga - kaže Kovačević čija je knjižnica poznata kao mjesto brojnih događanja, tribina, predstavljanja knjiga, ali i gostovanja pisaca nedjeljom popodne.

- Mnoge javne službe rade nedjeljom. Mi smo rad nedjeljom, od 17 do 21 sat, uveli 2000.. Tada nije bilo sličnog primjera u svijetu. U SAD-u su knjižnice s radom nedjeljom počele 2008.. Subotom radimo do 14 sati - ističe Kovačević u čijoj su knjižnici nedavno održane dvije tribine Hrvatskog društva pisaca iz ciklusa ‘O čemu govorimo kad govorimo o seksizmu‘. Prva je bila posvećena seksizmu u kulturi, a druga u politici, dok će se na trećoj uskoro raspravljati o seksizmu u redakcijama.

- Nisam sklona kvalifikacijama da je Zoran Ferić bijeli moćni muškarac. Nekako mi je to passe. Osobno nemam loših iskustava da sam u nečemu bila spriječena ili omalovažavana zato što sam žena. Ponekad čak poželim da mi netko priđe kao ženi, a ne kao voditeljici knjižnice ili doktorici znanosti. Ne bih rekla da smo patrijarhalni nego bih rekla da postajemo agresivni. U većini slučaja iz neznanja, ali s velikom dozom prepotencije. Ne uvažavamo tuđa mišljenja. Loši smo u dijalozima. Mi bismo stalno nekoga uvjeravali. Ako vi ne mislite kao ja, vi ste mi odmah neprijatelj. Znate, to nije dobro - naglašava Kovačević napominjući kako to podjednako vrijedi i za muškarce i za žene.

Kao razloge zašto je u Hrvatskoj osjetno manje žena na upravljačkim funkcijama nego muškaraca, ona kreće od sebe pa otkriva kako ona i njezin nevjenčani suprug nemaju djece i oboje su posvećeni poslu zbog čega nitko ne pati.

- Odgovorna i uspješna poslovna žena ili političarka mora žrtvovati puno svog privatnog i obiteljskog života. Svatko si određuje prioritete. Tako vjerojatno i muškarci. Ali oni tad imaju jaku ženu iza sebe koja sve to održava, ali je pitanje kakvog muškarca iza sebe ima jaka žena. Kada imate djecu, to je jako teško, no svatko zna svoju priču - govori Kovačević. Dodaje kako su ljudi koji svakodnevno dolaze u knjižnicu vrlo često usamljeni i siromašni, većinom akademski obrazovani, profesori s malim mirovinama koji žive sami i traže društvene sadržaje koji su besplatni. S obzirom na rast cijena osjeća se, kaže, da je takvih ljudi sve više jer ljudi sve teže žive, a sve češće i mlađi ljudi mole da im se oprosti zakasnina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2022 19:48