ROBERT SILADI

Mojih 960 sati s najtežim covid pacijentima: Taj paničan strah u molećivim očima... To je najgore

 Goran Mehkek/Cropix
‘Da, imam osjećaj da živim deja vu, ali emocionalno moram biti jak. Drugačije naprosto ne ide...‘
‘Da, imam osjećaj da živim deja vu, ali emocionalno moram biti jak. Drugačije naprosto ne ide...‘

Odradio je tri noćne u Merkuru, imao slobodan dan, pa dnevnu smjenu. Sjeo je na vlak za Dugu Resu, iza stacionara Hitne pomoći podigao šator uz Mrežnicu, dobro se naspavao i drugi dan odradio cjelodnevnu šihtu, 24 sata u terenskoj hitnoj. Pa opet na vlak i opet tri dana u noćnu. Merkur je stalni posao, Duga Resa honorarni.

Danas se vratio na Merkur, navukao skafander i kroz velika staklena zakoračio u jedinicu intenzivnog liječenja za covid- pacijente. Robert Siladi ima osjećaj da živi deja vu. U bolnicama Sveti Duh, Dubrava i Merkur, kroz drugi i treći val pandemije, s najtežim je covid-pacijentima odradio gotovo 1000 radnih sati, toćčnije njih 960. Uvijek se javljao dobrovoljno, nije čekao svoj red, radio je prekovremene kad god je trebalo. Većina njegovih pacijenata nije preži...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. prosinac 2025 20:23