Petar Vukašinović otišao je s 19 godina u Kanadu, sa sobom je imao tek 5000 kuna, u početku je radio kao konobar, živio po hostelima i istovremeno tražio put do ostvarenja svog cilja. Želja mu je bila baviti se programiranjem, za što je još od svoje 17. godine bio veoma zainteresiran. I u tome je uspio.
U Kanadi je programirao za velike brendove (Superbowl, 76ers, Patriots, Nuggets), pa krenuo u vlastiti posao, vratio se s 23 godine u Hrvatsku i otad je zaposlio 17 programera, projekt menadžera, prodajnih predstavnika i marketinških stručnjaka na području Splita, SAD-a i Kanade. Tu nije stao, njegova tvrtka “Agilno” zapošljava i dalje. U ovoj godini planira narasti na 20 zaposlenih, a u iduće dvije na njih 50, piše Slobodna Dalmacija.
Borba za preživljavanje
Dočekao nas je u svom novom prostranom uredu, u Ulici Ruđera Boškovića. Za svakim stolom mladi ljudi zadubljeni u posao, na zidu veliki natpis "Agilno". Prostor je dovoljno velik i za nove zaposlenike kojima se nadaju u idućim mjesecima. Ne dolaze svi svaki dan, po želji mogu posao obavljati i od kuće, ali petkom svi zajedno idu na ručak.
- Bavimo se izradom aplikacija na području telemedicine i zdravstva (Health Tech), isto tako obradom podataka, analitikom i research aplikacijama za kanabis i ostale supstancije koje se trenutno istražuju na fakultetima i u istraživačkim centrima. Radimo 100 posto za izvoz i to za Singapurce, Dance, Amerikance i Kanađane - govori Petar Vukašinović.
Uvodeći nas u priču o svom poslovnom putu i tvrtki koju razvija zadnje četiri godine, otkriva da je počeo programirati u dobi od 17 godina i da je samouk. Nije se školovao za zvanje kojim se bavi već 10 godina.
- Kad sam sa 17 počeo programirati, u Splitu nije bilo puno ni programera ni firmi koje su se time bavile. Inače, završio sam srednju školu za autolimara, a od svoje 13. do 14. godine promijenio sam 15-ak poslova, od dostave novina do rada u skladištu u jednoj trgovini, bio sam i konobar, dostavljač, a jedno vrijeme i varioc kod oca u firmi.
U to vrijeme prijatelji su počeli pričati o programiranju i fakultetima, pa se u meni javila želja da probam nešto isprogramirati. Nakon prve linije koda to je bila ljubav na prvi pogled, ali budući da ovdje nije bilo mogućnosti pronaći firmu koja bi ulagala u znanje nekoga bez fakulteta, odlučio sam s 19 godina otići u Kanadu. Nisam nikoga tamo znao, otišao sam s 5000 kuna u džepu - prisjeća se.
- Nisam odmah tražio posao programera jer sam znao da je to dugotrajan proces... Počeo sam raditi bilo koji posao da mogu živjeti. Uz to sam sa strane posjećivao lokalne meetupe i druge događaje gdje sam upoznavao ljude i socijalizirao se. Već na prvom meetupu, nakon dva-tri mjeseca, došla je prilika za programerski posao kroz internship u firmi 'ScienceScape', koja se bavila izradom alata za istraživače - kaže Petar.
S 5000 kuna koje je imao mogao je preživjeti taj prvi mjesec dana, ali ističe da je u Kanadi dobro što se plaća isplaćuje svaka dva tjedna. Tako je dva tjedna nakon dolaska dobio posao, a nakon sljedeća dva i prvu plaću. Otišao je iz hostela, našao stan. Prva plaća u Kanadi bila mu je 11 kanadskih dolara po satu, a nakon dvije godine rada kao programer zarađivao je 10.000 kanadskih dolara mjesečno.
Na čelu projekta
Nakon što je tri mjeseca učio i radio u firmi “ScienceScape”, prešao je u “Channel 1 Media”, inovativnu digitalnu agenciju.
- Tu sam radio softverske alate za profesionalne sportske klubove i brendove. Radio sam za Superbowl, 76ers, Patriots, Nuggets. Tako je krenula moja karijera u programiranju, došao sam do toga da mi je bila ponuđena pozicija CTO, dakle voditelja tehnoloških operacija. Ali nakon četiri godine odlučio sam se vratiti doma, pokrenuti svoj posao i 'Channel 1 Media' uzeti za svog prvog klijenta - kaže poduzetnik za Slobodnu Dalmaciju.
Jedno vrijeme u Kanadi je imao i tvrtku u suvlasništvu s jednim Kanađaninom.
Nakon povratka u Hrvatsku, prvi ured mu je bio u njegovom dnevnom boravku u Kaštelima. Nakon toga firma je narasla na četiri čovjeka, a dobili su i novi posao za kanadsku tvrtku "Strainprint", koja je osnovana te 2016. godine, kad je i "Agilno" pokrenuto. Trebali su razviti mobilnu aplikaciju za prikupljanje medicinskih podataka o kanabisu.
- Ja sam vodio taj projekt. Napravili smo tu aplikaciju i od kraja 2016. do veljače ove godine dobili smo više od 10 milijuna kanadskih dolara investicija. Vodio sam tim od 15 ljudi, a 'Strainprint' je u četiri godine narastao na 50 ljudi. U drugom mjesecu ove godine, kako je kanabis industrija počela ići dolje, nisu bile dobre prilike za taj sektor, pa sam odlučio 'Agilno' dignuti na novu razinu i uzeti druge projekte. S obzirom na to da smo imali najviše iskustva u medicinskom sektoru, krenuli smo prihvaćati klijente iz tog sektora - govori Petar.
Na tom tragu su razvili telemedicinsku aplikaciju Vetster za kućne ljubimce. Preko te aplikacije možete kontaktirati veterinara bilo gdje i u roku od 30 minuta dobiti informaciju što je vašem ljubimcu i kako ga liječiti.
-To funkcionira na način da unesete lokaciju gdje se nalazite i odakle želite primiti uslugu, izaberete termin kad je veterinar slobodan, platite uslugu i u roku od 30 minuta ili kad ste dogovorili termin, dobijete notifikaciju za videopoziv s veterinarom. Spajate se preko platforme koju smo razvili, koja je kao Zoom, samo s više specijaliziranih funkcija za veterinu. Nakon što veterinar pregleda vašeg ljubimca, kaže što mu je i pošalje vam nalaz. Nakon toga vi idete u ljekarnu i podignete taj lijek - pojašnjava kako Vetster radi.
Korona i IT sektor
Počeli su raditi i s jednom velikom farmaceutskom tvrtkom - "Shoppers Drug Mart", manjim klinikama te tvrtkom “H1 Insighths” na big data rješenjima.
- Specijalizirali smo se u medicinskom sektoru, ali imamo i klijente iz još nekih industrija. Imamo sad desetak klijenata, a svi su iz Kanade, SAD-a, Danske i Singapura. Trenutno zapošljavamo 17 ljudi od kojih su tri prodajna predstavnika u inozemstvu. Cilj nam je pokrenuti podružnicu u Kanadi, baš fizički otvoriti ured, zaposliti tamo pet ljudi, na taj način bili bismo direktno na tržištu bez posrednika, a time dignuli 'Agilno' na 50 ljudi. To sam mislio otvoriti u trećem mjesecu, ali nisam mogao zbog korona-krize - govori Petar.
Inače, otkako je korona, osjetan je rast IT sektora, pa i "Agilnog". Njegov osnivač kaže da su znatno narasli jer se svijet okrenuo digitalnom poslovanju, usluge idu online i sad su dobro pozicionirani za daljnji rast. Reći će i da za razliku od nekih drugih lokalnih agencija, "Agilno" ne radi na pojedinačnim projektima, već na razvoju proizvoda kao dugoročni partner.
Od projekata kojima se bave izdvojio je i suradnju sa Sveučilištem Imperial iz Londona u proučavanju kako magične gljive i LSD utječu na mozak i ponašanje čovjeka.
- Magične gljive će postati legalne na tržištu Sjeverne Amerike i Kanade, kao što je Kanada legalizirala kanabis. To tržište će biti u porastu i mi jašemo na tom valu, kao što smo jahali kad je startao 'Strainprint' s kanabisom - kaže Petar.
Spominje i projekt koji rade s “H1 Insights”, riječ je o big data sustavu koji ima čak 250 terabajta podataka. Prikupljaju sve podatke o nečemu što se zove "Key Opinion Leader" (KOL), zapravo prikupljaju podatke o tome koja su istraživanja pojedini KOL-ovi radili, u kojim bolnicama ili institucijama rade, tko ih financira i slično. Te podatke otkupljuju farmaceutske kompanije koje ih dalje analiziraju prema svojim potrebama, primjerice gledaju može li netko od tih istraživača raditi na istraživanju nekog lijeka, npr. protiv COVID-a.
Manjak programera
Što se tiče "Strainprinta" i prikupljanja podataka o kanabisu, korisnik unosi podatke o tome kako koristi kanabis, nakon čega algoritmi analiziraju te podatke i daju analitiku efikasnosti. Korisnik može vidjeti kako je određena vrsta kanabisa utjecala na zdravlje, a istovremeno ti podaci se prodaju proizvođačima kako bi unaprijedili lijekove od pojedinih kanabis substancija.
Rade i za klinike na sustavima za upravljanje. Također rade i na platformi Cannalogic, koja je svojevrsni market place za nabavu i dostavu kanabisa na veliko, piše Slobodna Dalmacija.
- Važno nam je biti na jednom tako velikom vanjskom tržištu, stoga trebamo imati ljude na tom području. Trenutno, ja kao vlasnik trebam ići u Kanadu kako bismo održavali kontakte i bili što bliže klijentu. Njima je naše tržište u Hrvatskoj i središnjoj i istočnoj Europi zanimljivo jer smo povoljni, a talentom se ne gubi na kvaliteti i engleski nam je svima fenomenalan. Uz to, u Splitu baš i nema konkurencije. Mi smo mala sredina da bi bilo konkurencije u ovom poslu.
Radimo s indijskim tvrtkama koje imaju po 500-600 ljudi. Nekoliko takvih firmi i to vam je cijeli Split. Indijci godišnje izbace dva milijuna programera, a mi premalo. Kad dođe rast, kad treba zapošljavati, problem je, nema ljudi - kaže Petar. Na zadnji natječaj javilo im se 50 ljudi, jednoga su primili.
Dodaje da kadar trebaju sami obučiti, što zahtijeva vrijeme. Stoga su odlučili tijekom studenoga pokrenuti radionice HealthTech Month, kao i Hackathon od 27. do 29. studenoga, sve kako bi lokalnu zajednicu potaknuli na razmišljanje o healthcare industriji, da vide da je to industrija koja dolazi, koja jako brzo raste, a koje ovdje još nema. To planiraju organizirati svakih šest mjeseci kako bi što više mladih privukli u ovu industriju.
- Budući da sam živio u Torontu, meni je taj dio svijeta uvid u budućnost. Najmanje pet godina su ispred nas. Tako je i s ovom industrijom, jako brzo se razvija u Sjevernoj Americi, Aziji, Kini... - naglašava Petar.
Knjige I MBA online
Splitska ekipa u "Agilnom" radi u našoj vremenskoj zoni. S klijentima su definirali određene procese tako da vremenska zona nije problem. U nekim slučajevima oni rade dok klijenti koji su u drugoj zoni spavaju, a kad se klijenti probude, već imaju neka rješenja koja dalje njihovi developeri nastavljaju razvijati. Na taj način se puno više posla pokrije.
- Bitni su dobri procesi i komunikacija s klijentom. Dosad smo rasli oko 300 posto godišnje u prihodima - ističe Petar i prisjeća se kako su u četiri godine promijenili četiri ureda, od prvog u njegovom dnevnom boravku do novog na Splitu 3 površine od 150 kvadrata.
Petar nam kaže i da puno čita, otprilike 40 knjiga godišnje. Upisao je i MBA online.
- Važno je stalno ulagati u znanje. Svaki naš radnik treba 10 posto svog vremena ulagati u znanje, plaćamo im tečajeve, oni polažu certifikate, ulažemo u sve što njima i firmi može donijeti boljitak - ističe Petar. Većina njegovih zaposlenika je s FESB-a, Sveučilišnog odjela za stručne studije u Kopilici i s Ekonomije.
"Agilno" i njegov vlasnik uključili su se i u Split Tech City. Kaže da je i prije odlaska u Kanadu dolazio na događaje OpenCoffe, koje je organizirao Toni Trivković, predsjednik tog udruženja splitske tehnološke zajednice. Bitno im je doprinijeti razvoju lokalne zajednice.