Četiri šalice zelenog čaja dnevno mogle bi biti ključne kod topljenja tzv. pivskog trbuha kod muškaraca, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Baylor College of Medicine. Muškarci iznad 50 godina, koji spadaju u skupinu pretilih sudjelovali su u jednogodišnjem istraživanju za gubljenje "pivskog trbuha", a iskorištene su tri metode za sagorijevanje opasne vrste tjelesne masti, od kojih je "zelena mediteranska" dijeta dala najbolje rezultate. Istraživači pojašnjavaju da obilje graha, mahunarki, cjelovitih žitarica i lisnatog povrća smanjuju 3,9 posto tjelesne mase. Zeleni čaj se pokazao ključnim.
Uz njegovu pomoć ispitanici koji su dosljedno slijedili tzv zelenu mediteransku prehranu sagorijevali su opasnu vrstu tjelesne masti četverostruko brže od većine onih koji su na dijeti, pokazalo je istraživanje.
Nakon 18 mjeseci razina visceralne masti (za razliku od potkožnog sala ona je opasnija jer se nalazi ispod sloja mišića) smanjila im se za 14 posto, u usporedbi sa samo 4,5 posto u kontrolnoj skupini koja je jela standardnu zdravu prehranu.
Visceralna masnoća obavija se oko vitalnih organa i unutar trbuha, obično dajući nekome oblik pivskog trbuha ili jabuke. Ova vrsta je najopasnija jer se smatra da oslobađa kemikalije i hormone u krv koji izazivaju upalu, povezanu s kroničnim bolestima poput bolesti srca i bolesti masne jetre.
Mediteranska prehrana s visokim udjelom masti i proteina, ali s niskim udjelom ugljikohidrata postala je iznimno popularna posljednjih godina s mnoštvom studija koje hvale njezine dobrobiti za dugovječnost, smanjenje slabosti i zaštitu od raka.
Zelena mediteranska prehrana sadrži pa u sebi obilje graha, mahunarki, cjelovitih žitarica, lisnatog povrća, maslinova ulja, orašastih plodova i ribe, ali se naglasak više stavlja na povrće. Ljudima u ovoj skupini u najnovijoj studiji rečeno je da odbace crveno meso i perad te da konzumiraju tri do četiri šalice zelenog čaja svaki dan.
Istraživači vjeruju da polifenoli – biljni spojevi koji štite tjelesno tkivo od stresa, pomažu u sagorijevanju masti, što je primijećeno u prethodnim studijama. U studiju je bio uključen i doktor Hila Zelicha, stručnjak za pretilost na Sveučilištu Ben-Gurion u Izraelu.
-Smanjenje visceralne masnoće od 14 posto dramatično je postignuće za jednostavne promjene u vašoj prehrani i načinu života., pojašnjava Zelicha.
Mnogi stručnjaci smatraju visceralnu mast pravim ciljem mršavljenja i boljim pokazateljem nečijeg zdravlja od veličine struka. Naime, visceralna mast se vremenom nakuplja između organa i proizvodi hormone i otrove za bolesti srca, dijabetes, demenciju i preranu smrt.
Studija objavljenja u časopisu BCM Medicine proučavala je 294 odrasle osobe koje su u prosjeku imale 50 godina i imale BMI 31, što ih je svrstalo u kategoriju pretilih. Gotovo devet od deset bili su muškarci. Stavljeni su na tri različite dijete, i zamoljeni su da ih slijede od svibnja 2017. do studenog 2018. godine.
Dvjema grupama je rečeno da slijede varijantu mediteranske prehrane. Jedan je slijedio "zelenu", biljnu verziju, koja je uključivala tri do četiri zelena čaja i jedan shake od vodene trave – Mankai, dnevno. Drugi se držao standardne mediteranske prehrane. Tako su obje imale kalorijska ograničenja od 1400 kalorija dnevno za žene i 1800 dnevno za muškarce.
Također su jeli manje od 40 grama ugljikohidrata dnevno tijekom prva dva mjeseca, što je zatim podignuto na 80 grama. U trećoj skupini, sudionicima je savjetovano da se zdravo hrane, ali im nije dat strogi broj kalorija. Savjetovano im je da se opušteno pridržavaju mediteranske prehrane. Tijekom studije, svaka grupa je dobila 90-minutnu lekciju o prehrani svaki tjedan prvih mjesec dana, a zatim jednom mjesečno sljedećih pet.
Svi su zamoljeni da rade aerobni trening i trening otpora tri do četiri puta tjedno u trajanju od 45 do 60 minuta. Također, dobili su besplatno članstvo u teretani.
U skupini "zelene" dijete, sudionici su u prosjeku izgubili 3,9 posto svoje tjelesne težine i 5,7 posto opsega struka. Druga skupina koji su bili na standardnoj mediteranskoj prehrani izgubili su 2,7 posto, odnosno 4,7 posto, dok su oni na zdravoj prehrani izgubili 0,4 posto i 3,6 posto. Bila je to primjetna razlika u postotku visceralne masnoće.
-Gubitak težine je važan cilj samo ako je popraćen impresivnim rezultatima u smanjenju masovnog tkiva., dodao je doktor Zelichi.
Profesorica Iris Shai, nutricionistica koja je vodila istraživanje pojasnila je razliku gubitka težine kod ispitanika.
-Iz rezultata našeg eksperimenta naučili smo da kvaliteta hrane nije ništa manje važna od broja unesenih kalorija. Cilj je razumjeti mehanizme raznih nutrijenta., kaže Shai.
Istraživači su sugerirali da je veći gubitak visceralne masnoće u skupini na "zelenoj" dijeti rezultat njihove prehrane koja je sadržavala više polifenola. Razine ovih biljnih spojeva bile su više kod ovih sudionika u usporedbi s drugim skupinama.
Njima je potrebno više energije za probavu nego drugim skupinama, što je prema znanstvenicima dovelo do sagorijevanja više energije, ali i do pada težine. Shake od vodene leće, koji su konzumirali oni na zelenoj dijeti, bio je bogat proteinima, željezom B12, vitaminima, kao i polifenolima.
Tako je opsežna studija pokazala da "zelena mediteranska" prehrana može dovesti do bržeg gubitka visceralne masnoće. Ovo je najopasnija vrsta masti jer se može omotati oko organa i otpuštati kemikalije koje izazivaju upalu.
Obje dijete sugeriraju da žene ne bi trebale unosite više od 1200 do 1400 kalorija dnevno, dok bi se muškarci trebali držati između 1600 do 1800 kalorija. Oboje su prva dva mjeseca unosili oko 40 grama ugljikohidrata dnevno, a nakon toga je ta količina porasla na 80 grama dnevno. Također, objema grupama rečeno je da konzumiraju manje crvenog, prerađenog mesa i peradi nego u standardnoj mediteranskoj prehrani.
Grupi koja je bila na "zelenoj" dijeti rečeno je da jednom dnevno konzumira shake od 100 grama vodene trave i tri do četiri šalice zelenog čaja. Skupini koja se pridržavala standardne mediteranske prehrane i skupini koja se pridržavala "zelene" prehrane rečeno je da konzumiraju šaku oraha dnevno.
Zaključili su da ne postoji čvrsta formula za ono što je u mediteranskoj prehrani. Međutim, Sveučilište Harvard kaže da plan prehrane obično uključuje obilje biljne hrane poput voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i mahunarki.
Također, preporučuju slijediti plan prehrane i količine koje ljudi unose. Tako se sugerira uzimanje maslinovog ulja kao glavni izvor masti, sir i jogurt koji se jedu svakodnevno u malim umjerenim količinama. Isto tako, bitno je jesti ribu i perad nekoliko puta tjedno u malim do umjerenim količinama, a crveno meso se jede rijetko u malim količinama.
Osim mesa, naglašavaju da je bitno jesti svježe voće za desert koje se jede nekoliko puta tjedno s dodanim šećerom ili medom. Uz hranu, preporučuje se konzumacija vina u malim ili umjerenim količinama uz neka jela.