MALENA HEROINA IRA

VIDEO, FOTO: DVOGODIŠNJA DJEVOJČICA NA REBRU VEĆ PUNA DVA MJESECA ŽIVI S MEHANIČKIM SRCEM Dok čeka transplantaciju, spojena je na posebni uređaj

 Marko Todorov / Cropix
 

Bilo je dramatično. Opsadno stanje na Intenzivnoj pedijatriji KBC-a Zagreb nastalo je u djeliću sekunde. Svi koji su u to gluho doba noći, u prvim jesenjim danima, radili na intenzivnoj na Rebru znali su da treba hitno reagirati kako bi spasili život 2,5-godišnjoj Iri. Reanimacija, i na kraju su uspjeli. Naime, nije bilo druge do priključiti je na ECMO uređaj (izvantjelesna mehanička cirkulacija koji se primjenjuje kod zatajivanja rada srca ili pluća) i pomoći malenom srcu da pravilno kuca. Koji dan ranije liječnici su zaključili da će Iri biti potrebna transplantacija pa su je već ‘prijavili’ na listu Eurotransplanta znajući da je novo srce jedni pravi lijek za njezinu dijagnozu - restriktivnu kardiomiopatiju.

No, jednako tako znali su i da je to trka s vremenom jer na dječja se srca u pravilu poprilično čeka. Zato su otišli korak dalje da bi dobili na ‘vremenu čekanja’ i četiri tjedna kasnije Ira je dobila mehaničko srce s kojim puno dulje nego s ECMO-m može dočekati novo srce. Ova je djevojčica tek drugo dijete u Hrvatskoj čije je srce dobilo mehaničku potporu, ali s njim živi puno dulje nego mala Rita.

Naime, prošle je godine Rita, također zbog teške bolesti srca, bila prvo dijete kojemu je u Hrvatskoj bilo ugrađeno mehaničko srce. No, imala je nevjerojatnu sreću, samo pet sati kasnije, iz Eurotransplanta javili su liječnicima na Rebru da imaju novo srce za malenu. Nakon 12-satne operacije Rita je dobila novo srce i danas je vesela četverogodišnjakinja koja Rebro posjećuje samo zbog kontrola.

Brižni roditelji

“Da, baš sam neki dan susreo Ritu u našoj bolnici. Toliko je živahna da me nije ni primijetila”, kaža zadovoljno kardiokirurg dr. Dražen Belina koji je sudjelovao u Ritinu spašavanju, ali nedavno i u Irinu.

“Na žalost, zasad nema novog srca za Iru, ali zadovoljni smo kako je sve prošlo jer je ugradnjom mehaničke pumpe dobila na vremenu”, objašnjava dr. Belina.

“Djevojčica je stabilno i to je vrlo važno u ovom vremenu čekanja na novo srce”, kaže kardiokirurg prof. dr. Darko Anić.

Nevolje s Irinim zdravljem počele su prošlo ljeto. Roditelji su pomoć za svoju ljubimicu prvo potražili u Dječjoj bolnici u Klaićevoj. No, liječnici su zaključili da je Irin problem srce i da mora u drugu bolnicu. Ima ‘povećano srce’! S tom je dijagnozom stigla na Rebro gdje je konačno utvrđeno da ima - restriktivnu kardiomiopatiju. Liječnici su najprije pokušali s lijekovima, ali nije bilo uspjeha. I onda je došla ona dramatična noć kad je Ira morala biti priključena na ECMO uređaj koji neko vrijeme može dati mehaničku potporu radu srca. Brižni roditelji sve su to vrijeme strepili od ishoda, bilo je više nego dramatično. Dane su provodili na Rebru i čekali da liječnici kažu ‘zadnju riječ’. I onda je pala odluka - idemo s ugradnjom Berlin Hearta, odnosno Berlinskog srca, uređaja koji spašava živote djeci.

“Kontaktirali smo kolege u Berlinu i krenuli u ‘akciju’ nabave Berlinskog srca, kako se zove taj spasonosni uređaj. Koji dan kasnije u Zagreb je stigao furgon s dva ogromna uređaja. Zašto dva, pitat će se mnogi. Radi se zapravo o jednom koji se ugrađuje i drugom, tzv. rezervi. Naime, dogodili li kvar s mehaničkom pumpom na koju je priključena Ira, moramo imati drugi. To je način rada s ovim uređajem odnosno, kako mi liječnici kažemo, algoritam koji propisuje proizvođač”, objašnjava dr. Belina.

Zagreb, 081119.
KBC Zagreb.
Dvogodisnjoj djevojcici doktori s Rebra ugradili su mehanicko Berlinsko srce koje je potrebno kako bi prezivjela do transplantacije. 
Na fotografiji: Drazen Belina. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
kardiokirurg dr. Dražen Belina

Sve to vrijeme dok se pripremala operacija mala je Ira bila bez svijesti. Trebalo je, naime, dogovoriti i protokol za ovu konkretnu operaciju s tvrtkom koja ga proizvodi, a ona ima neke uvjete koje je nužno prihvatiti. Primjerice, u Zagreb je za operaciju stigao vrhunski kardiokirurg sa Sveučilišne klinike u Zürichu, prof. dr. Michael Hübler, jer pravo na samostalnu ugradnju imaju samo kardiokirurzi koji su ugradili barem deset ili više takvih mehaničkih pumpi.

“Na kraju je on nama zapravo asistirao jer je valjda vidio da to znamo raditi. No, operacija je trajala osam sati, od 9 do 17 sati. Trebalo je u to malo srce staviti sve ‘cjevčice’ potrebne za rad pumpe.

Aparat je za sve isti, ali veličina dijela pumpe koji pulsira kao srce ovisi o starosti i težini djeteta. Ima ih za potporu jednog srca (lijeva klijetka), ali ima i za dva (lijeva i desna). Beba je dobila potporu za lijevo srce. Klijetka kod takvih pacijenata, naime, ne može pumpati krv pa se zato na nju spoji cjevčica, a pumpa tjera krv u aortu. Bili smo sretni kad se nakon 20 dana Ira probudila, ali je zato ona bila ‘uvrijeđena’.

U tom trenutku nije željela progovoriti ni riječ, ne samo s liječnicima i medicinskim sestrama, nego ni s mamom i tatom. No, brzo se sve promijenilo. Ona je sjajna djevojčica koja sve te naše medicinske ‘prohtjeve’ odlično podnosi. Baš jučer kad sam prolazio pored njezina krevetića Ira mi je mahnula i poslala pusu. Sjajan je to mali borac”, nježno govori dr. Belina o krhkoj djevojčici kojoj je dao novu šansu mehaničkom pumpom na koju je morala biti priključena.

Više posla

Liječnici objašnjavaju što je to zapravo Berlinsko srce: ono preuzima funkciju srca djeteta kad postane preslabo da bi pumpalo dovoljne količine krvi u pluća i druge organe. Razlog zbog kojeg se koristi je ili slabljenje srčanog mišića (kardiomiopatija) ili infekcija srčanog mišića (miokarditis). Uređaj pumpa krv po tijelu kako bi mozak i drugi organi ostali zdravi i omogućili da dijete preživi do transplantacije, a za mali broj djece dok se ne oporavi njihovo srce. Postoje dvije vrste takvih pumpi, odnosno one koje podržavaju rad lijeve klijetke ili pak one koje daju podršku lijevoj i desnoj strani srca. Mala je Ira dobila ‘jednostranu’ pumpu samo za lijevu klijetku jer su liječnici procijenili da je to za nju bolja opcija.

Zagreb, 081119.
KBC Zagreb.
Dvogodisnjoj djevojcici doktori s Rebra ugradili su mehanicko Berlinsko srce koje je potrebno kako bi prezivjela do transplantacije. 
Na fotografiji: Berlinsko srce. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

“No, zato u intenzivnoj skrbi kad je riječ o maloj Iri ima ‘više posla’. Moramo stalno nadzirati situaciju da ne bi došlo do komplikacija”, kaže prof. dr. Sandro Dessardo s Intenzivne pedijatrijske skrbi u bolnici za pedijatriju KBC-a Zagreb. Svakodnevno je uz Berlinsko srce i malu Iru i pedijatar dr. Filip Rubić koji nam objašnjava kako se prati rad ove zahtjevne pumpe, čija se membrana diže i spušta u ritmu ljudskog organa.

Naime, liječnici se najviše boje komplikacija, a osobito krvnih ugrušaka koji bi mogli sve zakomplicirati, zato je Irina krv uz pomoć lijekova čak četiri puta rjeđa od normalne gustoće. Taj naš razgovor budno prati malena pacijentica i vjerojatno se čudi što ‘petljamo, a nismo doktori’. Ipak, podiže pogled i ručicu u znak pozdrava. Medicinske nam sestre kažu kako je Ira strpljiva i nezahtjevna mala pacijentica pored čijeg su kreveta uvijek neke nove igračke jer mama i tata svakodnevno dolaze u posjet kako bi joj olakšali bolničke dane.

U ‘velikoj sobi’ intenzivne skrbi još je mališana, a neki među njima imaju tek nekoliko mjeseci. Pokraj svakog krevetića uvijek je netko od osoblja jer oko takvih teških i nježnih pacijenata uvijek je puno posla.

Uređaj pumpa krv po tijelu kako bi mozak i drugi organi ostali zdravi i omogućili da dijete preživi do transplantacije. Mala Ira dobila je pumpu samo za lijevu klijetku na koju je spojena cjevčicom. Ta pumpa dalje tjera krv u aortu

Intenzivna skrb

“Da, naš Zavod uvijek je pun. Godišnje liječimo i do 800 djece od kojih neki na žalost kod nas provedu i dulje od godine. Naime, osim bolnice u Bistri nemamo ustanovu koja bi mogla skrbiti o djeci kojoj je potrebno stalno intenzivno liječenje za podršku vitalnih funkcija”, objašnjava prof. dr. Dessardo.

No, da su hrvatski liječnici sposobni riješiti i najteže zdravstvene probleme djece, potvrđuje upravo slučaj male Ire. Naime, prof. dr. Hübler kaže kako je njezina dijagnoza izuzetno rijetka i tek šest posto Berlinskih srca u svijetu ugrađeno je takvim pacijentima što pokazuje da liječnici koji ga ugrađuju moraju imati veliko znanje i vještinu da bi u tome i uspjeli.

Što se pak tiče ECMO uređaja koji je tijekom liječenja pomogao Iri, i tu smo postali lideri, tvrdi prof. dr. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardiokirurgiju KBC-a Zagreb.

“Počeli smo prije tridesetak godina, a intenzivno prije dvadesetak pa danas možemo reći da 50 posto pacijenata s teškim srčanim problemima preživi zahvaljujući ECMO uređajima. Koliko su korisni, potvrđuje činjenica da danas na Rebru već povremeno imamo i manjak tih uređaja. No, napredujemo i s mehaničkim pumpama o čemu svjedoči i ugradnja ovog zadnjeg uređaja maloj Iri”, kaže prof. dr. Biočina.

Tim Odjela za intenzivnu njegu na čelu s prof. Sandrom Dessardom i prof. Filipom Rubićem

Općenito može se reći da kardijalna kirurgija u Hrvatskoj sjajno prati svjetska zbivanja. Naime, još do prije tridesetak godina djeca sa srčanim bolestima poput Ire ili Rite nisu imala nikakvih šansi. No, onda se dogodio snažan zamašnjak što potvrđuju odrasli pacijenti koji su kao djeca preživjeli zahvaljujući razvoju kardiokirurgije.

“Oni su danas odrasli ljudi, ali tijekom života često trebaju neki kardiokirurški ili kirurški zahvat. Primjerice, treba li dijete, da bi njegovo srce radilo, umjetni zalisak, očekivano, on će biti mali, odnosno primjeren njegovoj dobi. Kako raste, tako zalisak treba mijenjati, potrebna je nova operacija. No, kako oni rastu, tako i mi liječnici s njima učimo o njihovim novim medicinskim potrebama premda o tome, moglo bi se reći, nemamo nikakvo iskustvo.

Čeka se poziv

Ta činjenica razvila je novi dio ne samo kardiokirurgije i kardiologije već i pulmologije, radiologije, ali i drugih dijelova medicine koji moraju biti uključeni da bi se riješio nastali problem. To je pomoć ‘odraslima koji su nekad bili mali’ odnosno grown-up congenital heart (GUCH) ili pomoć odraslim pacijentima s urođenim srčanim greškama”, objašnjava prof. dr. Anić. Da je riječ o sad već vrlo velikom problemu, potvrđuju i kongresi koji se održavaju na tu temu, a posljednji ove godine održan je baš u Zagrebu što potvrđuje ozbiljno mjesto hrvatske medicine u tom području.

Liječnici su zadovoljni onim što su uspjeli učiniti za malenu Iru. Sad samo željno iščekuju poziv koji će joj donijeti novo srce. Uz Berlinsko srce šanse su joj znatno povećane. Naime, u njemačkom Erlangenu jedno je dijete uspješno čekalo svoj dar za novi život čak 877 dana, a u tome mu je pomoglo upravo mehaničko srce. Malena Zagrepčanka i dosad je pokazala da je pravi borac. Što reći? Držimo palčeve za što brži poziv iz Eurotransplanta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:33