Dolazak novog člana obitelji jedan je od najsretnijih trenutaka u životu, ali briga o novorođenčetu je zahtjevan period, a sada smo u jeku epidemije koronavirusa i roditelji su sigurno u velikoj brizi. Jedno od glavnih pitanja je kako bebu ne izložiti riziku od zaraze, a poseban strah izazvala su nedavna medijska izvještavanja o zaraženoj novorođenčadi iz Australije i Ujedinjenog Kraljevstva.
Stručnjaci iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, magistrica psihologije Ella Selak Bagarić, dječji neurolog, doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić i magistar psihologije Krešimir Prijatelj, sastavili su set pravila i savjeta jer žele pomoći novopečenim roditeljima u doba nezapamćene zdravstvene krize.
Novorođenčad i mala djeca, prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama o koronavirusu, u načelu mogu oboljeti i od težih oblika ove bolesti. Stručnjaci još uvijek uče o Covidu-19, stoga ne postoji značajan broj istraživačkih spoznaja na koje bi mogli osloniti zaključke. Ipak, statistički podaci o oboljelima pokazuju da mala djeca u većini slučajeva budu zaražena isključivo kroz kontakt s bliskim članovima obitelji s kojima žive u kućanstvu.
Pandemija koronavirusa može imati utjecaj na brigu o novorođenčadi na razne načine. Utječe, primjerice, na smanjenu dostupnost zdravstvenih ustanova, dječjih potrepština u supermarketima i manju dostupnost podrške i pomoći u skrbi o djetetu.
Zbog navedenih okolnosti preporučuje se jednom tjedno osigurati proizvode potrebne za primjerenu skrb o djetetu (pelene, hranu i dr.), ograničiti kontakte djeteta s drugim osobama, no ipak osigurati jednu osobu (roditelje/ bliskog člana obitelji/ prijatelja) koja može pružiti pomoć ili podršku, koja je roditeljima nužna.
Po pitanju dostupnosti zdravstvene skrbi, trenutačno je najbolja opcija savjetovati se s liječnikom ili pedijatrom putem e-maila ili poziva (ako je hitno) ili se u slučaju pojave simptoma koji nisu povezani s Covidom-19 konzultirati s nadležnim pedijatrom. Kako bi se potreba za odlaskom pedijatru svela na minimum, roditelji trebaju prethodno dogovoriti pregled te adekvatno brinuti o vlastitoj higijeni, higijeni novorođenčadi, ali i čistoći kućanstva i površina s kojima dijete dolazi u neposredan doticaj. Uz to, zdravstvene institucije preporučuju redovito cijepljenje djece protiv drugih zaraznih bolesti, ali uvijek u dogovoru s nadležnim liječnikom/pedijatrom.
MAJČINO MLIJEKO SADRŽI ZAŠTITNE TVARI
Dojenje je najbolji način prehrane za novorođenčad i dojenčad. Majčino mlijeko ima sve nutritivne sastojke koji su potrebni djetetu, u idealnim omjerima. Upravo zato se za mliječne formule koristi izraz “adaptirano mlijeko”, želeći time naglasiti da su tehnološkim postupcima adaptirani njegovi sastojci, kako bi bilo što sličnije majčinom mlijeku. Uz nutritivne prednosti, majčino mlijeko sadrži zaštitne tvari koje štite novorođenče od infekcija, s obzirom na još uvijek nedovoljno razvijen i potentan imunološki odgovor.
Kod novorođenčadi je važno ne ometati niti prekidati dojenje zbog potencijalne sumnje na postojanje infekcije kod majke jer ono može dovesti do već otprije poznatih nepovoljnih stanja kako kod djeteta (emocionalna trauma, pad u proizvodnji imunosnih faktora), tako i kod majke (mastitis, pad u proizvodnji mlijeka). Majke u uobičajenim, fiziološkim okolnostima, tijekom trudnoće ili neposredno nakon poroda, tijekom perioda dojenja sadrže u mlijeku sekretni imunoglobulin A, ali i druge imunološke čimbenike koji djetetu mogu biti od velike koristi u borbi protiv virusa i infekcija.
Preporuka liječnika je da se prilikom dojenja poduzmu sve nužne mjere zaštite koje vrijede i za druge osobe, a to su nošenje zaštitne maske (u slučaju sumnje za zarazu) i redovito pranje i dezinfekcija ruku (u trajanju ne kraćem od dvije minute), sukladno uputama koje su izdale nadležne institucije.
UKUĆANI NEKA IZBJEGAVAJU LJUBLJENJE DJETETA U LICE
Potrebno je voditi posebnu brigu o higijeni ruku prilikom dodirivanja djetetova lica, kako bi se smanjio rizik prenošenja virusa, a poljupce davati djetetu u glavu umjesto na područje lica zbog kapljične prirode prenošenja infekcije. Ove preporuke odnose se uglavnom na druge ukućane i one koji zbog posla ili nabavke ipak moraju izlaziti iz svojih domova.
Majke koje vrijeme provode doma i dalje mogu neometano pružati djetetu poljupce i zagrljaje istovremeno brinući o redovitoj higijeni ruku. Potrebno je imati na umu i da je mozak u ranom periodu izvanredno osjetljiv na vanjske podražaje, koji će ga trajno i bespovratno oblikovati, kako u morfološkom, tako i u funkcionalnom smislu, i stoga ih ne bi trebalo biti manjka.
Drugim riječima, ono čemu je dijete izloženo utjecat će na strukturu mozga i njegovo djelovanje. Isto tako, tjelesni kontakt između majke i djeteta od iznimne je važnosti. Njime se uspostavlja snažna emocionalna veza koja implicira ugodu, neophodnu za primjeren i neometan razvoj intelektualnih funkcija djeteta, u skladu s njegovim potencijalom.
NE UKLJUČUJTE OSOBE IZVAN KUĆANSTVA U SKRB O BEBI
Premda je u praksi poželjno uključivanje drugih članova obitelji ili bliskih prijatelja u poslove pomoći oko skrbi o djetetu, trenutačne okolnosti vezane uz pandemiju koronavirusa ipak nam ograničavaju socijalnu podršku koju bismo inače mogli tražiti od svojih bližnjih.
S obzirom na smjernice nadležnih institucija, ne preporučuje se u skrb o djetetu (a naročito bliske kontakte s djetetom) uključivati druge osobe, već ju na osobe unutar kućanstva koje ograničavaju svoje fizičke kontakte i nemaju poslovne obaveze izvan kuće.
NE PRIMAJTE POSJETE, RADIJE KORISTITE VIDEOPOZIVE ZA UPOZNAVANJE S BEBOM
Rodbina i prijatelji novopečenih roditelja nerijetko izražavaju želju da vide novorođenče, prime ga u naručje, fotografiraju se s njim i slično, no u ovim okolnostima takvi posjeti predstavljaju rizik prenošenja virusa te bi bilo najbolje u doglednom razdoblju u cijelosti reducirati navedene situacije.
Alternativa viđanju novorođenčeta, osim fotografija, svakako su i videopozivi, koji mogu do određene mjere biti zamjena za posjete i direktne fizičke kontakte drugih osoba s novorođenčetom ili malim djetetom.