Rođena u siromašnoj obitelji s mnogo djece, Mary Elizabeth Tyler, poznatija kao Bessie, nije imala velike šanse za uspjeh u životu. Kada se sa 15 godina udala i potom, nakon rođenja kćeri, ostala udovica, činilo se da joj je suđen život u neimaštini i anonimnosti. Međutim, Tyler nije bila obična djevojka. Ova siromašna Južnjakinja postala je 20-ih godina prošlog stoljeća milijunašica nakon što je konzervativnoj Americi uspješno prodala obnovljeni Ku Klux Klan. Zajedno s ljubavnikom, Edwardom Clarkom, Tyler je KKK pretvorila u nacionalni pokret s milijunima sljedbenika, a sebe u bogatu članicu elite Atlante.
Njezin Ku Klux Klan razlikovao se od trećeg Klana, nastalog nakon 2. svjetskog rata, ili prvog Klana, koji je 60-ih godina 19. stoljeća osnovala šačica konfederacijskih vojnika nakon poraza u američkom građanskom ratu.
Taj prvi Ku Klux Klan bio je teroristička organizacija koja je napadala pod okriljem noći, sabotirajući novodobivena politička i ekonomska prava crnačkog stanovništva. Članovi su bili siromašni i neobrazovani, a njihove aktivnosti suzbila je vlada. Ku Klux Klan bio je zaboravljena organizacija sve do 1915. godine. Film “Rađenje jedne nacije”, spektakl o usponu Klana, građanskom ratu i obnovi Juga, sve je promijenio. Film hvaljen zbog inovacija u fotografiji i žestoko osuđivan zbog rasističke poruke prikazivao je crnce kao seksualne predatore i neradnike te opravdavao djelovanje Klana.
Među hordama Amerikanaca koji su pohrlili u kina bio je i William J. Simmons. Inspiriran filmom, Simmons je odlučio organizaciju vratiti u život, koristeći ritual paljenja križeva koje prva organizacija nije koristila, ali se pojavilo u filmu. No njegov KKK nije brojio više od nekoliko tisuća pripadnika iako se Simmons agresivno oglašavao u novinama.
“Najveća tajna svijeta, društveni, domoljubni, bratski, dobrotvorni red”.
“Visoki red za muškarce razuma i karaktera”.
Intervju s gazdom klana? Može!
Teško da bi daleko dogurao da nije bilo Elizabeth Tyler i Edwarda Clarkea, čovjeka koji je bio u Klanu. U to doba Tyler je imala oko 40 godina. Bila je stručnjakinja za promociju i publicitet i zajedno s Edwardom Clarkom vodila jednu PR agenciju u Atlanti. Ona i Clarke, koji su tada već vodili kampanje organizacija poput Lige za borbu protiv saluna, koja se borila protiv alkohola, te Crvenog križa, prišli su Simmonsu. Tyler se bacila na posao, nudeći novinama intervju sa šefom KKK-a Kako su frcali članci o rasističkoj skupini, tako je vrtoglavo rastao broj članova.
Samo u prvih šest mjeseci Tyler i Clarke pridobili su 85.000 novih članova. Godine 1921. jedne novine objavile su popis stotine zločina iza kojih je stajao Klan sa svim detaljima. Zabrinuti Kongres pokrenuo je istragu zbog nasilja, ali publicitet koji je KKK dobio opet ga je samo ojačao. Na drugom Ku Klux Klanu Elizabeth Tyler ostavila je dubok trag. Razmišljajući kako pridobiti više sljedbenika, zapazila je da je na sjeveru zemlje bilo teško pridobiti članove samo propagiranjem mržnje protiv crnačkog stanovništva. Tyler je zaključila da listu neprijatelja treba proširiti.
Ona i Clarke podijelili su SAD na sektore i poslali tisuću ljudi da po cijelom SAD-u vrbuju nove članove Klana. Zadatak im je bio razgovarati s građanima i saznati koga smatraju neprijateljem. Bilo da su to radikalni sindikalisti, Azijati, imigranti, katolici, Židovi ili komunisti, svi su završili na crnoj listi Klana koji se prilagođavao trendovima u različitim kucima Amerike.
Kada je riječ o ideologiji, Klan koji je djelovao 20-ih bio je mješavina ksenofobije, vjerskih predrasuda, bijelog suprematizma i konzervativnih društvenih vrijednosti. Nakon Prvog svjetskog rata svijet je grcao u recesiji, bijeli američki protestanti osjećali su da gube konce. Tlo je bilo plodno da se raširi mržnja i nepovjerenje prema valu imigranata iz istočne i južne Europe koji su mahom bili katolici i Židovi. Konzervativnom dijelu društva nije se sviđalo moderniziranje vjerskog učenja, širenje političkih i seksualnih sloboda žena i osjećaj da je sve više nemorala, kriminala i poroka u društvu.
Klan je zagovarao obnovu istinskog amerikanizma i demonizirao sve drugačije. Gledao je kao prijetnju alkohol, kontracepciju i podučavanje evolucije u javnim školama. Tyler je uvela neobičan novi element u redove Klana - žene. Tyler je u mladim danima radila kao “higijeničarka”. Posjećivala je mlade majke u njihovim domovima u sklopu kampanje “Bolje bebe”. Bila je to organizacija koja je promovirala zdravlje bijelih beba, organizirala izbore ljepote. Tyler je uvrstila element feminizma i ženske akcije u rasistički pokret.
Smatrali su je za “ženski uzor” članicama. Koliki je njezin utjecaj u organizaciji bio govore navodi iz izvješća istrage u Kongresu da je Tyler “srce Klana”. Zaključak istrage u Kongresu bio je da nema razloga za djelovanje protiv Klana, iako je organizacija optužena za nasilne napade, bičevanja i premlaćivanja i ubojstva.
Dođi, draga, palit ćemo križeve
Buđenje KKK koincidiralo je s novim valom feminizma i Tyler je to iskoristila. Njezina filozofija bila je o snažnim, osviještenim ženama.
- To je bilo novo doba ženske slobode - izjavila je jedna od pripadnica pokreta u 20-ima. “Pametna sam i to znam iskoristiti”, izjavila je druga, objašnjavajući zašto je odlučila pristupila Klanu. No ideologija, pokazalo se, nije bila visoko na listi prioriteta Elizabeth Tyler. Naime, ona i njezin ljubavnik Clarke iskoristili su Klan da se obogate. Pretvorili su ga u fantastično uigran biznis. Postali su milijunaši u samo godinu dana, navodi se, među ostalim, u knjizi “Drugi dolazak KKK-a” autorice Linde Gordon.
Tyler i Clarke sa Simmonsom su dogovorili da par uzima postotak od članarine za rad na promociji. Njemu se to činilo odličnom idejom jer se broj članova jako malo mijenjao. Dvojac je dobivao 80 posto od članarine koja je stajala deset dolara. No, za samo nekoliko mjeseci broj članova je eksplodirao. Čak stotine tisuća članova vrbovanih u prvih šest mjeseci donijeli su vrtoglav novac, milijune dolara. Njih dvoje nisu se tu zaustavili. Pokrenuli su biznis za proizvodnju bijelih halja i ostalih rekvizita. Otvorili su i tvrtku za upravljanje nepokretnom imovinom organizacije. Tyler je preuzela novine Searchlight u kojima je širila ksenofobiju i mržnju.
Clarke je postala tako moćna da je na nju pokušan atentat. Pokret je za to vrijeme rastao, doživjevši pravu renesansu. S vremenom je narastao na između dva i pet milijuna članova diljem Amerike. Za razliku od dana kada su pristupali samo poraženi konfederacijski rasisti, sada je pokret među svoje ubrajao političare, ministre, učitelje i kućanice. Oko 30.000 klanovaca marširalo je Washingtonom 1925. godine, a tisuće su ih oduševljeno dočekale. Tyler je vrlo brzo pokušala osnovati ženski ogranak Klana, WKKK, kojem bi ona bila šefica.
- Žene zaslužuju ista prava kao i muškarci, a Klan predstavlja ideje u koje one vjeruju. Klanu treba ženska organizacija koja će parirati muškoj - rekla je Tyler u jednom intervjuu za New York Times.
Međutim, Tyler nije stigla postaviti na noge novu žensku verziju, a ona i Clarke našli su se usred skandala. Naime, iako su bili u braku, održavali su ljubavnu vezu. To je bilo previše za konzervativno američko društvo koje su Clarke i ona navodno zastupali. Clarkova supruga tužila ga je za napuštanje. Potom su njih dvoje, u javnosti veliki borci protiv alkohola, uhvaćeni s viskijem. Tyler je ubrzo optužena da je pronevjerila sredstva organizacije. O tome su se raspisali svi američki mediji i bio je to kraj njihove vladavine. Dio puritanskih sljedbenika Klana osudio ju je i tako je Tyler morala podnijeti ostavku.
Nakon toga Klan se vratio “isključivo muškom” članstvu. No njezina ideja - ženski ogranak klana - zaživio je i cvjetao 20-ih. Okupio je gotovo pola milijuna žena koje su sudjelovale u zajedničkim piknicima i omiljenoj klanskoj zabavi - paljenju križeva.
- Bio je to način da se okupljamo i uživamo zajedno - objasnila je kasnije jedna članica. Privlačni su bili i tajni rituali - rukovanja, mistične titule, lozinke i uniforme. Organizirale su se parade i piknici i natjecanja, božićni domjenci za siročad. No do kraja desetljeća pokret se razvodnio, najviše zbog stravičnih ubojstava koje su počinili članovi, ali i unutarnjih svađa, borbi za moć i podmetanja vodstva.