Na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu održana je 44. redovita godišnja skupština Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) na kojoj je predstavljen novoizabrani predsjednik, bivši ministar u Vladi RH, profesor Vedran Mornar čiji mandat započinje 1. srpnja ove godine. Tom se prigodom Uprava HATZ-a zahvalila svom dosadašnjem predsjedniku, profesoru Vladimiru Andročecu koji je tu funkciju obavljao u dva prethodna mandata. HATZ je vodeća kreativna i inovativna multidisciplinarna zajednica znanstvenika inženjerskih struka čija je misija "vrsno i djelatno pridonositi razvoju tehničkih znanosti i prijenosu tehničkih znanja važnih za probitak i napredak hrvatskog gospodarstva i dobrobit ljudi".
Akademija tehničkih znanosti Hrvatske kao znanstvena organizacija okuplja istaknute domaće i inozemne znanstvenike s područja tehničkih i biotehničkih znanosti. Bavi se promicanjem tehničkih znanosti, okupljanjem i poticanjem suradnje znanstvenika različitih tehničkih, biotehničkih i drugih područja radi podupiranja djelotvornog znanstvenog i gospodarskog razvitka Hrvatske.
"Važna zadaća Akademije jest jačanje suradnje s gospodarskim subjektima, fakultetima, institutima i ministarstvima s ciljem utjecaja na rješavanje što većeg broja pothvata koji se poduzimaju u Hrvatskoj u cilju što bržeg izlaska iz teške gospodarske i socijalne krize", izjavio je profesor Andročec.
Akademija tehničkih znanosti Hrvatske članica je važnih europskih i svjetskih asocijacija tehničkih akademija kojima je, uz istraživanja i razvoj u tehničkim znanostima jedan od prioriteta proaktivno uvezivanje znanosti i gospodarstva. Nakon radnog dijela sjednice održana je svečana dodjela nagrada najzaslužnijim članovima Akademije. Nagradu za životno djelo "Moć znanja" uslijed bodovne izjednačenosti podijelila su dva kandidata, akademik Karolj Skala i profesor Dubravko Rogale. Akademik Karolj Skala je znanstveni savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju, osnivač Centra za informatiku i računarstvo na Institutu Ruđer Bošković te predaje na FER-u Sveučilišta u Zagrebu. Istraživački mu je interes optoelektronika, laserska tehnika, znanstvena vizualizacija, distribuirano računalstvo, eScience i Data science aplikacije. Inicijator je CRO GID projekta. Razvija paradigmu Dew Computing unutar hijerarhije distribuiranih usluga Dew-Fog-Cloud. Član je Mađarske akademije znanosti i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
Profesor tehničkih znanosti Dubravko Rogale stručnjak je za procese proizvodnje odjeće i razvoj inteligentne odjeće, zaposlen na Tehnološko-tekstilnom fakultetu. Njegova znanstveno-istraživačka djelatnost vezana je uz razvoj inteligentne odjeće, procesa proizvodnje odjeće, novih metoda računalnoga konstruiranja i modeliranja odjeće, unapređenja metodoloških postupaka u odjevnom inženjerstvu te suvremenih tehnika spajanja, na čemu se temelje i nastavni programi kolegija koje predaje. Autor je i suautor niza inovacija i patenata te suautor više od 20 knjiga i udžbenika. Kao kolekcionar komunikacijske i mjerne opreme sustavno daje prinos očuvanju tog dijela hrvatske tehničke baštine.
Uz profesora Dragu Žagara i profesora Domagoja Jakobovića, godišnju nagradu "Rihard Podhorsky" dobila je profesorica Jadranka Frece, dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Profesorica Frece nagradu je primila kao "istaknuta znanstvenica za naročito vrijedna znanstvena i stručna postignuća koja imaju primjenu i koja su unaprijedila suradnju s gospodarstvom, kao i za istaknuti doprinos unaprjeđenju rada HATZ-a i afirmaciji Akademije u svijetu tijekom proteklih pet godina". Profesorica Jadranka Frece aktualna je dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Već desetljećima aktivno potiče projekte koji mogu dovesti do domaće proizvodnje kvalitetne hrane i koji u području ljudskoga zdravlja i prehrane nude pregršt inovacija.
Inovacije Laboratorija za opću mikrobiologiju i mikrobiologiju namirnica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jamče našem gospodarstvu nove proizvode i radna mjesta. Profesorica Frece aktivno sudjeluje u Programu ruralnog razvoja RH, a članica je i Povjerenstva za izradu Pravilnika o pomoći EU Komisiji i suradnji između EU Komisije i RH kroz znanstvena ispitivanja u području hrane. Autorica je niza važnih znanstvenih radova koji imaju konkretne implikacije u uvezivanju akademske zajednice i gospodarstva. Uz niz ostalih važnih funkcija, od 2021. godine je potpredsjednica za visoko obrazovanje, područnog znanstvenog vijeća za biotehničke znanosti, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Glavna je urednica časopisa Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology and Nutrition. Profesorica Frece je na čelu tima koji je oformio zbirku mikroorganizama odnosno banku autohtonih starter kultura. To je, primjerice, kvasac za proizvodnju kruha, no starter kulture služe i za proizvodnju sve fermentirane hrane.
"Ova godišnja nagrada koju sam danas primila istovremeno je vrlo važno priznanje za cijeli PBF. Osobito sam ponosna da je i docentica Tomislava Vukušić s PBF-a dobila danas nagradu 'Vera Johanides' koja se dodjeljuje mladim znanstvenicima. Radosni smo što je u široj znanstvenoj i gospodarskoj zajednici prepoznata misija našeg Fakulteta koji primijenjeno i sustavno uvezuje znanstvene dosege i gospodarstvo. Navedeni procesi osobito su intenzivni tijekom razdoblja proteklih nekoliko godina. Dodatni je to motiv za nove projekte kojima se dalje snaži reputacija PBF-a kao vodeće znanstveno-istraživačke i nastavne institucije u području biotehnologije, prehrambene tehnologije i nutricionizma na ovim prostorima", zaključila je profesorica Frece.