Baloni su ovih dana omiljena medijska tema. No, tri balona koje start up kompanija Make Sunsets ovih dana planira ispustiti u atmosferu iznad Kalifornije nisu povezana s turbulentnim američko-kineskim odnosima nego je njihov cilj oponašati rashladni učinak vulkanske erupcije.
- Proizvodimo reflektirajuće, visinske, biorazgradive oblake koji hlade planet. Oponašajući prirodne procese, naši ‘sjajni oblaci‘ mogu spriječiti katastrofalno globalno zagrijavanje. Konkretno: ispuštamo prirodni spoj putem balona za višekratnu upotrebu kako bismo stvorili reflektirajuće oblake u stratosferi. Oni su ‘stvarno‘ učinkoviti: jedan gram naših oblaka kompenzira zagrijavanje koje stvara jedna tona emisija ugljikovog dioksida tijekom godine dana – poručuju Luke Iseman i Andrew Song koji su Make Sunsets utemeljili prošle godine.
- Make Sunsets je osnovan da ohladi svijet. Svjesni smo da tehnološki napori za hlađenje klime uključuju značajne rizike te zahtijevaju istraživanje i upravljanje i jako nam je stalo do toga – ističu u Make Sunsets, kompaniji specijaliziranoj za geoinženjering, kontroverzni plan B za spas planeta od globalnog zagrijavanja.
Geoinženjering predstavlja niz metoda hotimičnog manipuliranja Zemljinom klimom kako bi se umanjila šteta izazvana emisijom stakleničkih plinova.
Kontroverzno hlađenje
Najučinkovitija, ali i najkontroverznija jest ideja o ispuštanju sumpornog dioksida u stratosferu (dio atmosfere na visini između 10 i 50 kilometara) koju razvija Make Sunsets. Ideju hlađenja pomoću sumpornog dioksida još 1974. godine lansirao je ruski znanstvenik Mihail Budiko. Rashladni učinak sumpornog dioksida, koji reflektira Sunčeve zrake u svemir, opaža se tijekom snažnih vulkanskih erupcija. Primjerice, tijekom eksplozije vulkana Mount Pinatubo na Filipinima 1991. godine u atmosferu je izbačeno 20 milijuna tona sumpornog dioksida, što je dovelo do hlađenja sjeverne hemisfere za 0,6 Celzijevih stupnjeva.
Budikovu ideju 2006. godine ponovno je aktualizirao nobelovac Paul Crutzen (1993.-2021.) koji je predložio da se pomoću balona u stratosferu svake godine ispusti nekoliko milijuna tona sumpornog dioksida, što bi čovječanstvo stajalo oko 50 milijardi dolara godišnje. No, sumporni dioksid poznati je zagađivač atmosfere koji dovodi do stvaranja kiselih kiša, a može i oštetiti ozonski sloj koji je posljednjih godina počeo pokazivati znake oporavka. Klimatolozi, nadalje, upozoravaju kako je ispuštanje sumpornog dioksida u atmosferu potencijalno opasan plan jer može dovesti do poremećaja u oborinama na globalnoj razini kao što se to dogodilo 1991. godine nakon eksplozije vulkana Mount Pinatubo.
Kompanija Make Sunsets svoj je prvi balon s nekoliko stotina grama sumpornog dioksida ispustila u atmosferu iznad Meksika što je izazvalo osudu meksičke vlade jer je eksperiment napravljen bez savjetovanja s bilo kojom javnošću, znanstvenim timom ili lokalnim vlastima. Idućih dana Make Sunsets planira u svojim balonima u stratosferu iznad Kalifornije ispustiti do dva kilograma sumpornog dioksida.
Brojni rizici
No, stručnjaci upozoravaju na brojne potencijalne rizike ispuštanja sumpornog dioksida u atmosferi.
- To bi u osnovi promijenilo obrasce oborina, što znači da bi moglo poremetiti monsune, što bi utjecalo na milijune ljudi. U osnovi, utječete na sve na ovom planetu, tako da bi svi trebali imati svoje mišljenje. Ne postoji niti jedna država ili akter koji može preuzeti kontrolu nad globalnim termostatom i učiniti to dobronamjerno za sve ostale - rekla je za Telegraph Lili Fuhr iz Center for International Environmental Law, neprofitne organizacije iz Ženeve posvećene jačanju i korištenju međunarodnog prava i institucija za zaštitu okoliša, promicanje zdravlja ljudi i osiguranje pravednog i održivog društva.
Kontroverzne eksperimente start upa Make Sunsets, komentirao je i hrvatski geofizičar dr. Branko Grisogono, jedan od tisuća znanstvenika koji su sudjelovali u recenziji posljednjeg izvještaja Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) objavljenog 2021. godine.
- Eto nam još jedne sulude i jednosmjerno (ne)promišljene ideje geoinženjeringa - zasijavanje stratosfere spojevima sumpora, vjerojatno sumpornog dioksida. Naivan razlog: jer se zna da takvi spojevi, tj. čestice u atmosferi, u principu, reflektiraju Sunčevo zračenje i mogu privremeno sniziti prizemnu temperaturu – rekao je Branko Grisogono, redoviti profesor u trajnom zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
- Međutim, ne zna se niz drugih učinaka, međudjelovanja i posljedica takvih eksperimenata. Ne zna se točno kuda bi stratosferska dinamika mogla odnijeti sumporne čestice. Nedovoljno su poznate moguće interakcije s ozonskim slojem stratosfere, a koji je bitan za opstanak značajnog dijela života na Zemlji, uključujući i ljudski. Premalo se zna o interakcijama sumpornih čestica s ledenim kristalićima i vodenim kapljicama u različitim međusobnim omjerima i temperaturi u samoj atmosferi, itd.
Drugim riječima, recentnu klimatsku, ekološku, geopolitičku, ekonomsku i moralnu svjetsku krizu ne možemo riješiti naivnim geoinženjeringom, već kolektivnim i dugoročnim sustavnim djelovanjem – zaključio je Grisogono.