LUNARNA BAZA

Amerikanci se za 4 godine vraćaju na Mjesec, ali i Europljani i Rusi imaju svoje planove...

Britanska kompanija Metalysis sklopila je ugovor s ESA za razvoj tehnologije pretvaranja Mjesečeve prašine i kamenja u kisik

Kad se astronauti vrate na Mjesec, više će raditi s prašinom nego ostavljati otiske stopala u njoj. Prema pisanju Guardiana, britanska kompanija Metalysis sklopila je oko 280 tisuća eura vrijedan ugovor s Europskom svemirskom agencijom (ESA) za razvoj tehnologije pretvaranja Mjesečeve prašine i kamenja u kisik. U istraživanju objavljenom ranije ove godine, znanstvenici povezani s tom kompanijom najavili su da mogu izvući 96 posto kisika iz krhotina regolita na površini Mjeseca. Regolit je mrvljeni materijal na baznoj stijeni, a izvorno se koristio u geologiji Zemlje. No, danas je poznatiji po korištenju u planetarnoj geologiji i astronomiji.

"Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je da iskoristimo resurse koji se već nalaze na Mjesecu, umjesto da ih sa Zemlje nosimo na Mjesec. To stvara veliki trošak, tako da čim više možemo iskoristiti resurse koji su tamo, tim bolje", rekao je Ian Mellor, direktor kompanije Metalysis.

Čovjek je posljednji put na Mjesecu bio 1972. godine, ali svemirske agencije NASA, ESA i Roscosmos imaju planove ne samo za povratak, nego i ostanak na Zemljinu prirodnom satelitu. Kao što je poznato, u sklopu programa Artemis NASA planira da 2024. godine na Mjesec slete američki astronauti, među kojima i prva žena. Slijetanje astronauta na Mjesec bio bi prvi korak prema uspostavljanju lunarne baze ili "Mjesečeva sela", u kojem će različiti narodi raditi zajedno s privatnim tvrtkama na razvoju vitalnih tehnologija za održavanje života, proizvodnju energije, hrane i materijala.

image
Render letjelice kojom bi astronauti sletjeli na površinu Mjeseca
Dynetics/Ferrari/Profimedia

Što su otkrili dokumenti projekta Horizon?

Američka je vojska još 1959. godine planirala na Mjesecu instalirati vojnu bazu koja bi se koristila za nadzor u špijunske i komunikacijske svrhe, pokazao je dokument "Projekt Horizon", s kojeg je 2013. godine skinuta oznaka tajnosti. Dokument na stotinjak stranica otkriva planove o uspostavljanju američke vojne baze na Mjesecu, koja bi bila korištena za razvoj tehnika nadzora Zemlje i svemira, komunikacijskih releja i operacija na Mjesečevoj površini. U tom se dokumentu osim tehničkih aspekata, uključujući svemirski transportacijski sustav, njegovo lansiranje, konstrukciju baze i sustav komunikacije, razmatraju i političke te pravne implikacije projekta. Američka vojska planirala je uspostavljanje baze u šest faza, od kojih bi prva počela u studenome 1964., a zadnja završila u lipnju 1969. godine, kada bi Mjesečeva baza postala operativna. Zamisao je također bila da se u sklopu vojnog sustava na Mjesecu mogu pokrenuti napadi ne samo na pojedine ciljeve na Zemlji, nego i u svemiru.

Koja je bila uloga Carla Sagana?

Američka vojska namjeravala je istražiti i učinke eksplozije atomske bombe na Mjesecu ili u njegovoj blizini. Iako do takvih detonacija nikad nije došlo, u vojnim se izvještajima spekuliralo kakve bi učinile radioaktivno zračenje prouzročeno eksplozijom atomske bombe moglo imati na vanzemaljske oblike života. Zanimljivo je da je u jednu od tih studija 1959. godine bio uključen i astronom Carl Sagan, koji je tada bio mlada zvijezda u usponu. Studiju je vodio Leonard Reiffel iz Vojnog istraživačkog instituta u Illinoisu, koji je mnogo godina kasnije priznao da je glavna intencija bila da se eksplozijom atomske bombe u blizini Mjeseca "cijeli svijet zadivi američkom snagom i moći". No, taj je projekt napušten kad je njegovo vodstvo shvatilo da rizici nadmašuju moguće beneficije.

Što je Lunar Gateway?

Pred međunarodnom znanstvenom zajednicom u idućih je desetak godina novi izazov u svemiru - gradnja interplanetarne stanice Lunar Gateway, koja će kružiti oko Mjeseca. Nova svemirska stanica bila bi i međunarodna platforma za putovanja do Marsa, a njezina gradnja korak je prema stvaranju stalne ljudske baze na Mjesecu. Osim NASA-e i ESA-e, u projekt su uključene i Roscosmos te JAXA i CSA, ruska, japanska i kanadska svemirska agencija.

image
Render letjelice kojom bi astronauti sletjeli na površinu Mjeseca
Dynetics/Ferrari/Profimedia

Interplanetarna stanica Lunar Gateway bit će postavljena u visoku, jako izduženu eliptičnu orbitu oko Mjeseca. Od Mjeseca će najbliže biti udaljena 1500 kilometara, a najudaljenija 70.000 kilometara. Prvi elementi stanice trebali bi biti lansirani 2022. godine, nakon čega bi se postupno gradila do 2026. godine, kad se planira operativna uporaba Lunar Gatewaya. Cijena projekta još nije poznata, no optimistično se procjenjuje da će Lunar Gateway koštati manje od 150 milijardi dolara, koliko je stajala Međunarodna svemirska stanica (ISS), najskuplji znanstveno-tehnološki pothvat u povijesti.

Što sada planira NASA?

Američka svemirska agencija je u travnju objavila izvještaj "NASA-in plan za održivo lunarno istraživanje i razvoj". Najzanimljiviji dio izvještaja odnosi se na Artemis Base Camp, odnosno stalnu bazu koja će predstavljati temelj za dugotrajna istraživanja Mjeseca. Taj bazni kamp trebao bi biti nastamba na površini Mjeseca koja će moći ugostiti četiri astronauta tjedan dana. Dugoročno gledano, nastamba će trebati infrastrukturu za energiju, odlaganje otpada i komunikacije te štit protiv zračenja i pristanište za letjelice. Artemis Base Camp će imati dva transportna sustava, terensko vozilo za prijevoz astronauta i nastanjivu mobilnu platformu koja će omogućiti izlete izvan kampa. K tome, bit će poligon za testiranje različitih tehnologija.

"Nakon 20 godina kontinuiranog života na ISS-u u niskoj orbiti oko Zemlje, spremni smo za sljedeći veliki izazov - razvoj trajne prisutnosti na Mjesecu i oko njega. U godinama koje dolaze Artemis će služiti kao naša Sjevernjača dok nastavljamo istraživanja Mjeseca, a tako ćemo spoznati ključne elemente potrebne za prvu ljudsku misiju na Mars", rekao je Jim Bridenstine, čelni čovjek NASA-e.

image
Render letjelice kojom bi astronauti sletjeli na površinu Mjeseca
Dynetics/Ferrari/Profimedia

Što planira ESA, a što Roscosmos?

Johann-Dietrich Wörner, generalni direktor ESA-e, najavio je 2016. godine planove za izgradnju trajne lunarne baze nazvane Mjesečevo selo. Po njemu je optimalna lokacija za to Mjesečev južni pol. Osim što ondje ima leda u velikim količinama, taj dio je u trajnoj sjeni. Stoga bi astronauti bili zaštićeni kako od zračenja sa Sunca, tako i od meteora i asteroida, koji znatno rjeđe pogađaju polove od ostalih dijelova Mjesečeve površine. "Na početku su najbitniji građevinski materijali i hrana. Kasnije bi bilo moguće proizvoditi vodu iz vodika, a usjeve bi mogli uzgajati u staklenicima. Istraživači bi ondje ostajali mjesecima pa bi zbog toga trebalo omogućiti spašavanje u slučaju medicinskih problema", ustvrdio je Wörner. ESA namjerava 3D printati nastambe od materijala koji postoje na Mjesecu, kao što je regolit. Ruska svemirska agencija Roscosmos objavila je prije dvije godine da je njihov plan izgraditi lunarnu koloniju do 2040. godine. Rusi izgradnju kolonije planiraju provesti u nekoliko faza. Prvo će lansirati orbitalnu postaju, a potom ljudsku misiju na površinu te će na kraju izgraditi bazu.

Što Norman Foster misli o gradnji na Mjesecu?

Nakon što je za milijardera Richarda Bransona dizajnirao svemirsku luku Spaceport America u Novom Meksiku, jedan od najpoznatijih arhitekata današnjice Norman Foster (85) zainteresirao se za gradnju lunarne baze. Njegova arhitektonska tvrtka Foster + Partners dizajnirala je za ESA-u atraktivne lunarne nastambe koje bi štitile astronaute od svemirskog zračenja te manjih meteora i asteroida.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2020 13:41