PITANJE IMUNITETA

Analiza BBC-ja: ‘Postaviti ovo pitanje prije godinu dana bilo bi hereza, ali je li bolje zaraziti se ili cijepiti se?‘

Ilustracija
 Cpl Dustin Anderson/AFP
U kontroverznoj tezi propituje se je li bolje cijepiti ili dozvoliti određenom dijelu populacije da se zarazi i tako razvije imunitet

Znanstvenici su ustanovili kako postoje jasne razlike u imunosustavu između osoba koje su preboljele koronavirus i onih koje su se cijepile. Koji je onda bolji način za stjecanje imunosti?

Prije samo godinu dana samo postavljanje tog pitanja bilo bi proglašeno herezom, piše BBC, no sada se sve više o tome promišlja. Jer, čovječanstvo više nije potpuno bez imuniteta na covid, zahvaljujući učinkovitim cjepivima, ali i činjenici da je izuzetno mnogo osoba preboljelo bolest.

No, sada je ozbiljno pitanje kako se to odražava na pitanje cijepljenja djece, tj. treba li im uopće dati dozu ili je bolje da se naprosto zaraze, s obzirom na to da mnogo lakše podnose virus u organizmu. I je li bolje zaraziti se nakon dviju doza ili uzeti i treću?

- Mogli bismo zaglaviti, zapetljati se u stav da je bolje svake se godine docijepljivati nego preboljeti - smatra imunologinja dr. Eleanor Riley sa Sveučilišta u Edinburghu. .

Profesor Adam Finn, savjetnik britanske vlade za cijepljenje sa Sveučilišta u Bristolu, smatra da je "pretjerano cijepljenje" u jednom dijelu svijeta, dok se ono u nekim zemljama uopće ne provodi, "suludo i glupo".

Stoga je BBC objavio veliku analizu Jamesa Gallaghera, svog novinara specijaliziranog za znanost i zdravstvo, u kojoj se bavi "anatomijom imuniteta", s ciljem da se bolje razumije kako se naš stanični organizam bori protiv virusa koji ga napada. Ističu kako su najvažnija antitijela i takozvane T-stanice. Antitijela se vezuju na površinu virusa i obilježavaju ih kako bi ih T-stanice mogle uništiti.

Sve je zapravo, kažu znanstvenici, "spektakularno jednostavno", spike (šiljak) protein koronavirusa je ključ kojim virus ulazi u stanice našeg tijela, a treba i još 28 proteina kako bi "provalio" u naše stanice te se tamo razmnožio u više stotina ili čak tisuća jedinki. BBC piše kako je potrebno oko 20 tisuća različitih proteina da bi naše tijelo funkcioniralo.

Postoje četiri ključna područja kojima se lako može usporediti imunosustav osobe koja je cijepljena i one koja je zaražena.

Prvo je širina. Znanstvenici su dokazali, piše BBC, da je imunološki odgovor organizma na koronavirus značajno širi kod osoba koje su bile zaražene nego kod onih koje su samo primile cjepivo. Ipak, u analizi se ističe kako je i samo cjepivo izuzetno djelotvorno, bez obzira o kojem se radi, jer sprečava teške oblike bolesti te "uči" tijelo da se bori sa "šiljkastim" proteinom. No, problem je 28 ostalih proteina koji također mogu dovesti do zaraze, pa profesorica Riley smatra kako je jasno da je imunitet kod preboljelih značajno veći nego kod onih koji su primili cjepivo.

Postavlja se logično pitanje što je s onima koji su dva puta oboljeli (reinfekcija) i što s onima koji su i cijepljeni i zaraženi.

- Nijedna opcija ne daje potpunu zaštitu od infekcije, ali naši podaci ipak pokazuju da u oba slučaja nastaje imunitet koji je dovoljan da organizam zaštiti od teških oblika bolesti - objašnjava Finn. Navodi kako je razina antitijela u organizmu značajno veća u prvih mjesec dana kod cijepljenih nego kod onih koji su zaraženi. Ipak, postoji velika razlika između količine antitijela kod asimptomatskih bolesnika i onih koji su razvili teže oblike bolesti.

BBC navodi kako je najjača reakcija imunološkog sustava zabilježena kod onih koji su zaraženi, a potom cijepljeni, no ti se podaci još analiziraju.

Mnogi se pitaju i koliko dugo nas cjepivo štiti. Količina antitijela se s vremenom smanjuje, iako to, kako se navodi u analizi, možda nije ključno za prevenciju ozbiljnih komplikacija covida. Imunosustav pamti virus, kao i cjepivo, te može brzo odgovoriti kada infekcija zaprijeti organizmu. BBC piše kako "memorijske T-stanice" pomažu B-stanicama da se "prisjete" prijetnje te da počnu proizvoditi nove količine antitijela. Postoje dokazi kako je cjepivo smanjilo prijetnju od zaraze čak i godinu dana od cijepljenja.

- Još uvijek istražujemo koliko dugo cjepivo može biti učinkovito - kaže profesor Peter Openshaw s Kraljevskog koledža u Londonu.

Gdje se u tijelu nalazi imunitet?

Kako navode stručnjaci, postoji niz različitih antitijela, uglavnom poznatih kao imunoglobulin As, a koji se nerijetko nalaze u nosu i plućima, dok imamo i imunoglobulin Gs kojeg nalazimo u krvi. Prvi je značajniji jer se infekcije nerijetko razvijaju upravo na sluznicama nosa (umjesto, primjerice, u mišiću ruke), pa se propituju mogućnosti nazalnog cijepljenja kao bolje opcije za unos i razvoj antitijela u organizmu.

Sveučilišni profesor s Oxforda Paul Klenerman koji se bavi istražvianjem T-stanica smatra kako mikrolokacija infekcije čini razliku bez obzira na to o kojem se virusu radi, zbog čega je za očekivati da će biti značajnih odstupanja između onih koji su zaraženi i onih koji su primili cjepivo.

BBC navodi kako je jasno da će odrasle osobe imati značajno jači imunitet ako prime cjepivo, no postavlja i dva važna pitanja. Prvo je bi li cijepljene osobe trebalo izlagati pojačanim količinma virusa kako bi se imunitet pojačao, a drugo je treba li uopće cijepiti djecu ili je dovoljno da u ranoj dobi budu izložena virusu kako bi tijelo stvorilo prirodni imunitet.

Ideja nije radikalna jer je poznato da svaka izloženost virusu kroz život stvara veću otpornost organizma i to se nastavlja sve do starije životne dobi kada imunosustav počinje slabiti i tijelo postaje manje otporno na infekcije.

- Ovo još nije dokazano, ali bilo bi mnogo jeftinije i jednostavnije određenim skupinama ljudi dopustiti da se zaraze nego cijelo vrijeme imunizirati populaciju - kaže Finn koji upozorava da bi nas pretjerano cijepljenje moglo dovesti u začarani krug konstantnog docjepljivanja, bez obzira na to je li to nužno ili ne. Ipak, kaže da su djeca ključni argument u prilog prvotnoj tezi, jer ih je gotovo 50 posto zaraženo a da se uopće nisu razboljeli.

Postoje i protuargumenti. Profesor Openshaw upozorava da postoje i dugotrajni učinci virusa na cjelokupni organizam i sve vitalne organe. Riley smatra kako valja biti oprezan kada su obje opcije u pitanju.

- Moramo dobro razmisliti, je li sada plašimo ljude umjesto da im dajemo samopouzdanje kako bi nastavili sa svojim životima. Mislim da smo blizu toga da ih samo bez razloga zabrinjavamo - kaže.

Cjepivo, zaključuju stručnjaci, nema alternative s obzirom na porast broja zaraženih, no poručuju da je važno istražiti sve opcije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. kolovoz 2021 16:21